SINAGOGA ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB

U zagrebačkoj sinagogi, u Palmotićevoj 16, B-žja služba se održava svaki Šabat, na Tora blagdane Pesah, Šavuot i Sukot, velike blagdane Roš Hašana i Jom Kipur, te rabinske blagdane Purim i Hanuku. Također obilježavaju se Tu Bi'Švat i postovi, od kojih je najvažniji Tiša Be'Av (Post 9.ava).

Početak večernje molitve ,,Arvit“ ovisi o zalasku sunca i početku noći. Večernju molitvu za Šabat tzv. ,,Kabalat Šabat“ (primanje Šabata) možemo početi ranije, posebno u ljetno doba. Jutarnju molitva ,,Šahrit“ počinje u 09.00 sati ujutro. Vrijeme održavanja popodnevne molitve ,,Minha“ također ovisi o vremena sučevog zalaska.

Svaki mjesec u Hadašonu i na web stranici ŽOZ Ured rabinata objavljuje vremena molitvi za svaki Šabat i blagdane koji padaju u tom mjesecu.

Druga Sinagoga ŽOZ nalazi se u Domu zaklade Lavoslava Schwarza. Trenutno nakon zagrebačkog potresa i epidemioloških mjera Sinagoga u Domu zaklade Lavoslava Schwarza nije u funkciji.

SINAGOGA (BET KNESET)

Sinagoga je mjesto molitve, sakupljanja i edukacije u židovskom životu, a ponekad i kao komunalni centar. Riječ sinagoga je grčkog porijekla i mogla bi se prevesti kao ,,mjesto okupljanja“. Na hebrejskom sinagoga se kaže ,,Bet Kneset“, što prevodimo kao ,,kuća okupljanja“, jer se odnosi na činjenicu da se mnogo Židova sakuplja zajedno u cilju molitve (službe ili ,,avodat Hašem“). Zajednička molitva je jedna od najvažnijih obaveza svakog odraslog Židova, zato je jedan od naziva za sinogogu i ,,Bet Tefila“ (kuća molitve).

Sinagoga može biti samostalna zgrada ili prostorija u zgradi. Uz mjesto za molitvu sinagoga može sadržavati i prostoriju za učenje, ali i urede. Odvojena soba ili prostor za učenje naziva se ,,bet midraš“ (,,kuća učenja“). Jidiš naziv za sinagogu je ,,shul“, Jidiš naziv za školu. a ponegdje se sinagoga naziva i ,,temple“ (hram), kao podsjetnik na Hram (,,Bet Hamikdaš“) koji je stajao u Jeruzalemu. Članovi Židovske općine Zagreb su svoju sinagogu, koja je do njenog uništenja, bila u Praškoj ulici također nazivali Templ.

Židovi se mogu moliti svugdje, ali da bi neki prostor mogao zaslužiti naziv i status sinagoge mara zadovoljiti neke uvjete. Kao prvo prostor bi morao imati ,,aron hakodeš“ (sveti ormar za držanje svitaka Tore), koji je postavljen na zid koji gleda prema Jeruzalemu (običaj u Europi je prema istoku). Dovoljno je posjedovati samo jedan svitak Tore, ali je zbog praktičnih razloga idealno posjedovati barem tri svitka. U sinagogi bi obavezno trebao biti postavljen i oltar (,,bima“), na koji se poliježe svitak Tore prilikom čitanja. Također tu bi trebale biti ili klupe ili stolice za sjedenje prisutnih ljudi. U većini sinagoga muškarci i žene sjede odvojeno.

B-ŽJA SLUŽBA U SINAGOGI

Službu (molitvu) može voditi bilo tko od prisutnih muškaraca. S obzirom na to da u Židovstvu obavezu održavanja Božje službe tri puta dnevno u određeno vrijeme imaju samo muškarci stariji od 13 godina, tako samo netko od njih može voditi službu u sinagogi. U Židovstvu postoji princip da onaj tko nema neku obavezu svojim dobrovoljnim izvršavanjem nake obaveze ne može osloboditi te obaveze one koji je imaju. S obzirom na to da ni žene a ni muškarci mlađi od 13 godina nemaju obavezu molitve tri puta dnevno u određeno vrijeme, zato ne mogu osloboditi one koji je imaju (muškarce starije od 13 godina) i zato ne mogu voditi službu u sinagogi. Službu u sinagogu može voditi rabin ili kantor (hazan) ili član kongregacije, kojeg onda nazivamo predmolitelj (,,šalijah cibur“). Svi prisutni, uključujući osobu koja vodi službu, su okrenuti u istom smjeru prema istoku.

Za javnu službu potrebno je prisustvo od 10 muškaraca starijih od 13 godina (,,minjan“). Služba se vodi na hebrejskom. Molitve i psalmi se čitaju iz molitvenika, koji mpže biti dnevni (,,Sidur“), šabatni (,,Sidur šel Šabat“) ili za određeni blagdan (npr. ,,Sidur šel Pesah“). Molitvenik za velike blagdane Roš Hašana i Jom Kipur ima posebno ime ,,Mahzor“. Određeni dijelovi molitve se pjevaju i to rade svi prisutni, nema posebnog zbora. U SAD-u mnoge sinagoge imaju zbor.

ODJEĆA KOJU NOSIMO TOKOM B-ŽJE SLUŽBE

Židovi u sinagogi, muškarci i udate žene, u sinagogi prilikom ulaska u sinagogi imaju pokrivenu glavu. Čak i neudate žene nakon određenog doba pokrivaju svoju glavom. Žene nose ili marame ili šešire ili kape ili perike, dok muškarci glavu pokrivaju s kipa (kapicom),poznatijom pod nazivom jarmulka (na Jidišu) ili šeširom ili šubarom. Zato ispred ulaza stoji hrpa kapica (može i od kartona) za goste.

Druga stvar koju muškarci Židovi stariji od 13 godina nose tijekom službe je molitveni šal (,,talit“). Talit se nosi svaki dan, uključujući blagdane, tijekom jutarnje službe (,,šahrita“). On na sebi ima osam resa na svakom svom uglu. Te rese se nazivaju ,,cicit“ i tu su da nas prema B-žjoj zapovijedi danoj u Tori podsjete na držanje svih B-žjih zapovijedi (Broj.: 15:38-40). Žene ne nose molitveni šal jer se on smatra muškom odjećom i njegovo nošenje je obaveza vezana uz određeno vrijeme. Predmolitelj nosi talit na svim službama, i večernjoj i popodnevnoj. Talit je bijele boje i na donjoj polovici ima široke poprečna trake najčešće crne boje. Boja može biti i plava ili bijela ili siva.

Treća stvar koju muškarci stariji od 13 godina nose tijekom službe u sinagogi je molitveno remenje (,,tefilin“). Razlikujemo tefilin za glavu i tefilin za ruku. Oba imaju kućicu s tekstom molitve ,,Šema Israel“ (,,Čuj Izraele“). Kućice su crne boje i imaju kožno remenje iste boje kojim se pričvršćuju na ruku i na glavu.

VRIJEME B-ŽJE SLUŽBE

Mnoge stvari koje je Židov obavezan uraditi prema židovskim propisima mora uraditi tijekom dana u određeno vrijeme. Na hebrejskom jeziku ta vremena nazivamo zmanim (jednina ,,zman“). U Židovstvu kalendarski dan se definira od mraka prethodnog do mraka sutrašnjeg dana. Također, židovski propisi zahtijevaju da se određene stvari rade u određeno vrijeme dana (tijekom dana) ili određeno vrijeme noći (tijeom noći). Židovstvo ima svoje definicije svakog perioda dana, kao što je sumrak ili dolazak mraka, a ujedno se i razni rabinski autoriteti razlikuju međusobno kako te definicije praktično primijeniti za različite svrhe. Židovski sat nema uobičajenih 60 minuta i svaki židovski dan traje drugačije, zimi traje kraće od 60 minuta, ljeti duže. Zato se u svakodnevnom životu koristimo tablicama u kojima pišu vremena (zmanim) od zore do ponoći za sve stvari koje nam trebaju.

Židovi se mole tri puta dnevno. Kako dan počinje dolaskom noći i pojavom tri zvijezde srednje veličine tako se prva dnevna molitva odigrava uvečer i zove se ,,Arvit“ ili ..Mariv“.Jutarnja molitva se naziva ,,Šahrit“, a popodnevna ,,Minha“.

Vremena molitvi odgovaraju vremenu kada su u Hramu prinošene žrtve. Šabatom, blagdanima i na Roš Hašana se ujutro odmah poslije ,šahrita dodaje još jedna molitva. Ta dodatna molitva se zove ,,Musaf“. Na Jom Kipur se osim Musafa jutarnjoj molitvi u popodnevnu dodaje još jedna molitva ,,Neila“.