se godine obilježavaju u adaru II. Talmud nas uči da kad počne mjesec adar treba povećati radost. Adar je zapravo židovski mjesec dobre sreće, a vrijeme Purima je najradosnije doba cijele godine. Astrološki znak adara je riba, a ribe su simbol plodnosti i blagoslova.

Ove godine Purim pada u četvrtak, 17.03.2022. Kao uvod u Purim i čitanje Megilat Ester u srijedu 16.03.2022. držimo Esterin post. Tijekom mjeseca ožujka ćemo prema našem prije korona običaju s čašom vina u ruci proučavati Knjigu o Ester (Megilat Ester) i propise Purima, od kojih je popiti toliko vina da pojedinac ne pravi razliku između dobrog Mordehaja i zlog Hamana, jedna je od B-gu i ljudima najduhovnijim micva, a s tim i jedna od najdražih.

Prijašnjih godina pisali smo o Purimu sa svih aspekata, zato ću u ovom broju dati sažetak priče o Purimu uz pomoć same Knjige o Ester, midraša i Megilat Ester:

Detaljan sažetak priče o Purimu, iako bi puno bolja stvar bila da svatko sam pročitate cijelu Megilu. Čitava priča opisana u Megilat Ester odvija se u razdoblju od devet godina, tijekom razdoblja židovskog progonstva iz Izraela nakon uništenja Prvog hrama (prije oko 2500 godina).

U posljednjem trenutku kroz čudesan lanac događaja židovski narod je spašen od genocida, kompletnog uništenja. Tek nakon što se ova Božanski određe- na “slagalica” sklopila, tadašnjim je Židovima postalo jasno da je, unatoč svim njihovim nevoljama,B-g cijelo vrijeme manipulirao događajima za njihovo dobro.

Ovo je zapravo središnja temaPurima: premda se Bog činiskrivenim od svijeta (‘’hester panim’’), On je uvijek kao lutkar iza kulisa i sve to vodi u našu najbolju dugoročnu prednost.

Ključni akteri naše drame su: Mordehai, glavni rabin Šuša- na i član židovskog vrhovnog suda Sanhedrina. Ester, pravim imenom Hadasa, je Mordehajeva rođakinja (nećakinja), te novoizabrana kraljica kralja Ahašveroša. Haman, zli potomak arhetipskog neprijatelja židovskog naroda Amaleka koji nastoji uništiti Židove, a ujedno je glavni vezir kraljevstva. Kralj Ahašveroš i njegova ženakraljica Vašti, koju kralj svrgava i zamjenjuje sa Ester. Dok prolazimo kroz priču o Purimu,treba obratiti posebnu pozornost na to kako su postavke koje osiguravaju židovski opstanka postavljeni unaprijed i kakonaizgled nepovezane karike na kraju povezuju zajedno i tvore lanac događaja u kojem su Židovi iznenada spašeni od uništenja. Poglavlje 1: Perzijski kralj Ahašveroš, koji je osvojio Babilon od Nabukodonozora, vlada ogromnim carstvom koje obuhvaća cijeli civilizirani svijet, 127 provincija, od Indije do Etiopije (1:1). Knjiga počinje opisom kralj Ahašveroševa šestomjesečnu gozbu za sve svoje časnike i podanike uglavnom gradu Šušanu (1:5).

Zašto slavlje? Prorok Jeremija izvijestio je u Božje ime da će nakon uništenja Prvog hrama Židovi ostati u izgnanstvu 70 godina (Jeremija 29:10). Prema Ahašverošovim izračunima, 70 godina je isteklo, što znači da su Židovi, a i sam Svemogući Bog ,pretrpjeli trajni i nepovratni poraz. (Ispostavilo se da je kralj Ahašveroš pogrešno izračunao 70 godina. Mislio je da je počelo progonstvom prvih Židova iz zemlje Izraela. U stvarnosti, Jeremijino je proročanstvo nastalo iz vremena razaranja Hrama, nekih 11 godina kasnije. U konačnici, egzil židovskog naroda je zapravo završio nakon 70 godina kako je i prorečeno).

Na gozbi je Ahašveroš pokazaosvoj dodatni prezir prema Bogu i Židovima tako što je za gozbu obukao posebnu odjeću židovskog Velikog svećenika (Kohen Gadol) i jeo iz Hramskog posuđa(vidi 1:14). Čitava svrha ove gozbe bila je proslavljanje kraja židovskog naroda. Da bi uvreda bila veća, kralj Ahašveroš je pozvao i Židove na gozbu. Prema midrašu im je rekao: “Dokazano je da je Tora lažna, zato ostavite svoju nadu i pridružite nam se.” Nažalost, mnogi Židovi su podlegli ovom, izazovu vjere i prisustvovali zabavi. Komentatori ističu da su mnogi Židovi, iako su bili na gozbi, učinili to samo kao vanjski iskaz potpore kralju. Oni zapravo nisu podržali “blagdan židovskog poraza”, samo su dali izgled. Zbog toga je prema Tora principu ‘’mida ke’neged mida’’, kao ‘’mjera za mjeru’’, za kazne je B-g dao Židovima ogroman strah kroz Hamanovu zavjeru.

B-g “to nije stvarno mislio”, On je samo dao izgled. (Ovo je jedan od razloga zašto nosimo maske i kostime tokom Purima, u skladu s temom “vanjskog izgleda”). Na gozbi kralj Ahašveroš pod uzjecajem pisanog društva naredi kraljicu Vašti da paradira “noseći sam kraljevsku krunu” (1:11). Midraš odavde čita da se Vašti trebala pojaviti samo s krunom tj. gola. Kada Vašti odbije kraljev zahtjev (1:12), Memuhan, jedan od dvorskih velmoža, se obratio kralju govoreći da je ovo može dovesti di velikih problema, jer ako ona ostane nekažnjena, tada bi i druge žene mogle postati neposlušne svojim muževima (1:17). Kralj ide lakšim putem i ubija Vašti. Prvi komad slag- alice: Vaština smrt otvara put Esterinom izboru za kraljicu, dajući tako Židovima zagovornika bliskog kralju. Poglavlje 2: Ahašveroš odabire Ester na kraljevskom natjecanju ljepote za novu kraljicu (2:17). Budući da je bio veliki mudrac, Mordehaj je stalno živio sa sviješću da je B-g zaista jedina moć koja stoji iza svega što se događa i da se sve događa s razlogom. U međuvremenu, Ester, na Mordehajov savjet, čuva svoje židovstvo u tajnosti kako bi izbjegla rizik od prisilnog preobraćenja ili drugog antisemitizma (2,20). Na taj je način Estera još snažnije oružje za buduće židovsko otkupljenje, jer je tajno oružje.Jednog dana, dok je Mordehai sjedio na vratima palače da bi bio bliži Esteri, čuje dva stražara kako raspravljaju o zavjeri za ubojstvo Ahašveroša (2:21).Talmud kaže da je kao član Sanhedrina Mordehai znao 70 jezika, pa je stoga mogao razumjeti perzijski dijalekt stražara. Mordehai prijavljuje zavjeru Esteri, koja to prenosi kralju, svom mužu, te su čuvari uhićeni. Mordehajev domoljubni čin zabilježen je u kraljevskimkronikama (2:23), ali je kralj Ahašveroš privremeno zaboravio na to. Komad B-žje slagalice: Ovaj incident postavlja pozornicu za kralja da na kraju oda počast Mordechaiju. Činjenica da kralj još uvijek nije svjestan znači da se “usluga” može spremiti za kasnije vrijeme, kada će to biti najpotrebnije. Poglavlje 3: Kralja Ahašveroš postavi Hamana iznad svih drugih knezova kraljevstva (3:1). Prema midrašu (rabinskom tumačenju) Haman je pričvrstio idola na svoja prsa i naredio da mu se svi moraju klanjati, a time i idolu u isto vrijeme. Mordehai je jedini Židov koji se odbija pokloniti idolu (3:3), a samim tim i Hamanu. Idolopoklonstvo je antiteza judaizma. Za razliku Židovstva koje je etički monoteizma, što znači da je B-g mjerilo svih vrijednosti, idolopoklonstva je sustav koji je stvorio čovjek i koji implicira da ljudi imaju konačnu kontrolu nad događajima i da je čovjek jedino mjerilo svih vrijednosti. Mordehai je nepokolebljiv te Hamana razbjesni Mordehajeva tvrdoglavost (3:5). Kad Haman sazna da je Mordehai Židov, toliko se razbjesni da želi uništiti cijeli židovski narod. Haman baca “Pur” (doslovno “lutrija”), točnije dva. Zato rabini blagdanu daju ime Purim (množina od ‘’Pur’’), a 13. Prvo izvlačenje (‘’Pur’’) određuje da je mjesec adar najpovoljniji mjesec za uništenje Židova, drugo da je to 13. dan u tom mjesecu (3:7). Bijesni Haman prigovara kralju Ahašverošu da Židovi su drugačiji, jer neće jesti našu hranu, da drže Šabat i taj dan ne žele raditi i zato trpi perzijska privreda te da neće ženiti naše kćeri (3:8). Kroz povijest su Židovi bili optuživani da su ili previše separatistički ili previše asimilacijski. Haman je odabrao prvi pristup, da Židovi ne žele postati dio društva. Kao Amalekov potomak Haman je prototip bijesnog antisemita koji je tjeran na mržnju prema Židovima čak i uz veliku cijenu za sebe. Haman dragovoljno nudi Ahašverošu 10.000 talenata srebra za pravo da pobije Židove (3:9). Kralj Ahašveroš je, s druge strane prototip “tihog antisemita” koji pristaje na dekret o istrebljenju Židova bez istrage o valjanosti optužbi. Poglavlje 4: Kad smo čuli za ovu uredbu, što bismo očekivali da Židovi učine? Da pobjegnu ili da se spreme za borbu? Ili nešto treće? Ništa od toga. Umjesto toga, Mordehai oblači kostrijet, posti, moli, plače i tuguje (4:1). Židovi nikada nisu gledali na svoju patnju kao na praznu i bez smisla. Umjesto toga, bol i patnja su poruka i ispit od B-ga. Nadalje, Mordehai zna da Bog nikada ne šalje problem a da prethodno nije stvorio potencijalno rješenje. Mordehai obavještava Ester o nadolazećem genocidu (do kojeg je još 11 mjeseci) i potiče je da moli kralja za milost (4:8). Estera se boji prići kralju nepozvana, jer nije pozvana već 30 dana, a poznato je da se zbog takve drskosti može i glava izgubiti (4:11). Tada Mordehai izgovara riječi koje su glavna poruka Megile, odnosno glavnu poruku Židovstva: “Apsolutno je sigurno da će židovski narod biti spašen na ovaj ili onaj način, jer B-g je obećao Abrahamu da nikada nećemo biti uništeni. Dakle, ovdje si zapravo jedino pitanje ti, Ester i da bi ‘’spasila’’ moraš ispuniti svoj potencijal i ulogu u ovom svijetu. Sada jasno vidim zašto si izabrana za kraljicu: B-g te stavio u ovu situaciju jer je iskupljenje predodređeno da dođe kroz tvoju ruku. Ester. danas moraš iskoristiti sve tvoje talente i vještine koje su ti date moraš iskoristi. Ovo je tvoj veliki trenutak, razlog zbog kojeg si rođena” (4:13-14). Argument je bio uvjerljiv. Ester pristaje riskirati svoj život i prići kralju bez službenog poziva. Dana 13. nisana, Estera priopćava Mordehaju jedan zahtjev da ga moli neka čitav židovski narod posti s njom i čini tešuva tri dana kako bi bili dostojni B-žanske pomoći (4:16). Poglavlje 5: Ester je dobro primljena od strane kralja, koji joj pristaje udovoljiti bilo kakvom zahtjevu (5:3). Direktna optužba protiv Hamana zasigurno bi destabilizirala kraljevstvo, pa ih Estera samo poziva oboje da prisustvuju večeru koju će im ona posebno pripremiti. Na večeri, Ahašveroš ponovno pristaje udovoljiti bilo kojem Esterinom zahtjevu. Ona traži da prisustvuju drugoj večeri (5:8). S obzirom na priliku da traži sve što želi, zašto Ester to naizgled “protraći” na pozivnicu za večeru? Talmud kaže: “Ako je tvoj neprijatelj gladan i žedan, daj mu kruha i vina.” Najbolje što Ester može učiniti je razoružati Hamanahranom i učiniti ga neopreznim.Esterin plan funkcionira i više od očekivanog. Pozivnice na ove ekskluzivne večere sa kraljem i kraljicom čine Hamana toliko samouvjerenim da gradi posebna vješala visoka 25 metara, kao dio svoje namjere da objesi Mordehaja (5:14). Poglavlje 6: Treći dan Esterina posta bio je 15. nisan, noć Pashalne večere (Raši 5:1). Zbog teške situacije, redovni Seder mogao bi biti oduzet. Ipak, Ester je zadržala koliko je mogla i posluživala macu na večerama. Osim toga, večere se nazivaju “mište hajain” (vinska gozba) (5:6, 7:2, 7:7), aludirajući na četiri čaše vina koje se piju na Sederu. Te noći, nakon prve večere, kralj ne može zaspati (6:1) i odluči pregledati povijest svog kraljevstva. Pregledavajući svoje “kraljevske kronike” postao je svjestan da je Mordehai spasio kraljev život (6:2). U tom trenutku dolazi Haman da dobije dopuštenje od kralja da objesi Mordehaja. Ali prije nego što je uspio progovoriti, kralj pita Hamana: “Što da učinim da nekome odam veliku čast?” (6:6). Pretpostavljajući da kralj misli na njega, Haman predlaže razrađenu ceremoniju da se tu osobu obuče u kraljevsku odjeću, staviti mu kraljev vijenac na glavu i posjesti ga na konja kojeg kralj jaše i neka ga vodi jedan odnajvećih knezova u povorci po gradu (6:7-10 ). Haman je sebe počeo doživljavati kao novog kralja. Ahašveroš se oduševio: “Sjajna ideja! OK, Hamane, stavi Mordehaija na konja, obuci ga u mojoj odjeći i vodi ga kroz grad! (6:10) U trenu, Hamanova vizija obješenog Mordehaja zamijenjena je stvarnošću. U možda najpoznatijoj sceni cijele Megile, Mordehai je paradirao na konju ulicama Šušana, odjeven u kraljevske haljine, s Hamanom na čelu. Nakon ovog incidenta, Haman se vraća kući “prekrivene glave” (6:12). Midraš objašnjava značenje ove fraze: kad je parada prolazila pored Hamanove kuće, njegova kći ih je vidjela kako dolaze i imala je sjajnu ideju: odnijela je wc posudu do prozora na drugom katu i izlila njen sadržaj na Mordehajevu glavu! Jediniproblem je u tome što je djevojka pretpostavila da je njezin divni otac dobio počast na konju, a onaj niski Židov Mordehai ga je vukao za sobom. Pa kad je parada prošla, savršeno ju je tempirala i onaj koji je vukao konja dobio je tekućinu pravo u lice. Midraš također kaže da je djevojka, kada je vidjela kako je bacila toaletni otpad po svom ocu, bila toliko očajan da je skočila kroz prozor u smrt. I Haman se vratio kući žalostan i “pokrivene glave”. Da stvar bude još gora, Haman nije našao ohrabrenje ni kod kuće. Njegova supruga Zereš mu je rekla da s obzirom kako su stvari krenule da će izgubit borbu protiv židovskog naroda (6:13). B-g je ponovo posložio slagalice: Mordehai je u kraljevskoj naklonosti, upravo u trenutku kada mu je Haman počeo otvoreno prijetiti. Nakon što su mu dvije večere prijale i razmazile ga, kraljevi osjećaji prema Esteri su se povećali. Poglavlje 7: Na ovom drugom banketu, održanom druge večeri pashalnog Sedera, kralj se veseli i pita Esteru: “Koja je tvoja molba? Bit će ti uslišeno!” (7:1). Estera mu otkriva svoj pravi identitet, da je Židovka i da je planiran genocid nad njezinim narodom: ‘’Židovi su prodani da budu uništeni, pobijeni i istrijebljeni’’ (7:4). Ogorčen, kralj traži da zna tko bi se usudio prijetiti kraljici i njezinoj rodbini (7:5). Ester ustaje i pokazuje preko stola na Hamana! Haman je zgrožen. Moli Ester za milost i slučajno pada na “kauč na kojem je Estera bila” (7:8). (Ovo upućuje na običaj da se tijekom Sedera ne sjedi uspravno već naginje naginje.) Vidjevši to, kralj je šokiran pomislivši da će Haman krenuti prema njegovoj ženi. Odmah doziva krvnika (7:8) da objesi Hamana. Ali gdje bi trebali izvesti vješanje? “Oh”, kaže Karbona, jedan od dvorjanina, “Vidite, već su pripremlje- na vješala od 25 metara!” (7:9) U pjesmi “ŠoŠanos Jaakov” koja se pjeva nakon čitanja Megile, posljednji redak glasi: “I Karbona će se pamtiti po dobru.” Jer je bio na pravom mjestu u pravo vrijeme, doprinio je porazu zla u svijetu i zato ovjekovječen je u našoj proslavi Purima. Poetskom pravdom Haman je obješen na istim vješalima koja je pripremio za Mordehaja (7:10). Zadnji komad B-žje slagalice: Spas je u punom jeku; preokret od 180 stupnjeva je gotov. Sve karike u lancu događaja koji vode do židovskog trijumfa spajaju se. Mordehai i Ester dostižu svoj vrhunac kraljevske naklonosti baš kad je Haman planirao svoj posljednji potez protiv Mordehaija. Poglavlje 8: S Hamanom obješenim i izvan opasnosti, Židovi se mogu ponovno potvrditi u perzijskom društvu. Ahašveroš imenuje Mordehaija da zamijeni Hamana, a preokret simbolizira prijenos prstena s pečatom (8:2). Međutim, budući da je Hamanov izvorni dekret o uništenju Židova zapečaćen od strane kralja, tehnički se ne može poništiti, jer kraljeva riječ se ne poriče. Umjesto toga, kralj mora izdati novi dekret, dajući Židovima pravo da se brane 13. dana u mjesecu adaru, na dan planiranog napada (8:8). Židovi se raduju, a njihovi se neprijatelji zgražaju u strahu od nove židovske moći. U retrospektivi, Hamanov dekret ispada u korist Židova, jer da njegova dekret nikada nije izdan, Židovi možda nikada ne bi dobili priliku eliminirati svoje neprijatelje. Megila dalje izvještava: ‘’Židovi su imali svjetlost i veselje, radost i čast’’ (8:15). Talmud kaže da se svjetlost odnosi na Toru, veselje na praznik, radost na obrezanje, a čast na Tefilin. Židovi su konačno mogli nastaviti proučavanje Tore i obavljanje micvi bez ikakvih prepreka! Poglavlje 9: Punih 11 mjeseci kasnije dolazi kobni dan 13.adara. U jednoj strani su Hamanovi ljudi sa svojim dekretom; a na drugoj su Židovi sa svojima. Rezultat: Židovi u Šušanu ubijaju 500 ljudi, uključujući Hamanovih 10 sinova, koji su, kao i njihov otac prije njih, obješeni na vješala (9:6). U cijelom kraljevstvu Židovima je potreban samo jedan dan da poraze svoje neprijatelje. U Šušanu borba traje dodatni dan, a prenosi se i u 14.adar (9:15). Dan nakon borbi je dan velikog slavlja (9:18). Mordehaj donosi godišnji praznik, s gozbama, davanjem darova siromašnima i hranom prijateljima (9:22). Praznik se zove “Purim”, što doslovno znači “bačeni ždrijeb”, u spomen na to kako je Haman bacio ždrijeb da odredi najpovoljniji dan za napad na Židove. Budući da je bitka u Šušanu trajala dodatni dan, Židovi u manjim gradovima bez zidina od sada slave 14., a oni u gradovima ograđenim zidinama slave 15.adara. Sve u svemu, Židovi ubijaju 75 000 svojih neprijatelja (9:16). Malbim u svom komentaru objašnjava da čudo nije bilo samo to što su Židovi pobijedili u bitci, već i to što je u danima koji su uslijedili ostatak nežidovskog svijeta stajao po strani i nije se osvetio. Megila kaže da su Židovi “potvrdili i poduzeli” (“Kimu v’Kiblu”)(9:27), što Talmud objašnjava da kada je židovski narod izvorno primio Toru na gori Sinaj, Bog ih je u određenoj mjeri “primorao” da prihvate Njegov zakon. To početno prihvaćanje djelomično je motivirano “strahom”. Ali nakon događaja Purima, židovski je narod iznova prihvatio Toru, ovaj put izljubavi prema B-gu jer je orkestrirao čudesni niz događaja. Drugim riječima, Židovi su “potvrdili i preuzeli” Toru iz nove perspektive. Naziv “Purim” nosi ironičan obrat. Iako naziv “Purim” asocira na slučajnost ironija je da je poruka praznika upravo suprotna: da ne postoji nešto poput “slučajnosti” ili “sudbine” .” Sve što se događa je B-žja volja. Bog je uvijek ovdje, aktivno sudjeluje u svijetu, iako možda ne vidimo jasne dokaze njegove prisutnosti. Komentatori ističu da je Megilat Ester jedina knjiga u cijeloj Bibliji (uz ‘’Pjesmu nad pjesmama’’) u kojoj se B-žje ime ne spominje niti jednom. Ipak, B-žja ruka je uvijek jasno vidljiva. Poglavlje 10: Sve je dobro što dobro završi za Židove. Mordehaj je drugi po zapovjedništvu nakon kralja, a Židovi uživaju godine mira i prosperiteta (10:3).

PURIM SAMEAH/ SRETAN PURIM

Vaš rabin

Luciano Moše Prelević