''H

Dragi prijatelji, Šalom Alehem! Mir s Vama! I puno zdravlja!

Ovaj mjesec (svibanj/ ijar) je vrijeme između dva hodočasničkih blagdana, Pesaha i Šavuota, kada su za vrijeme postojanja Šatora sastanka (kasnije Hrama) svi Židovi koji su živjeli u Izraelu morali hodočastiti u Šator (Hram) i prinijeti žrtvu (korban hagiga). Uništenjem Hrama prestala je ta obaveza. Pesah je iza nas, točnije oba Sedera, osam dana nejedenja hameca i nepijenja piva, ali zato uživanja u macesu. Bilo je to prije samo desetak dana, a čini mi se kao da je prošla čitava vječnost. Kao prvo htio bih se zahvaliti svima Vama na prekrasnim Sederima. Veliki broj prisutnih u periodu korone, fantastično raspoloženje, velika pažnja kojom ste ne samo pratili priču o Izlasku nego i aktivno sudjelovali u njoj, prekrasno uređene prostorije i vrtića i Doma i Kluba i nadasve obilna i ukusna hrana.

Za razliku od poznate TV serije ''Dadilja'' gdje se mama i baka glavne junakinje stalno žale da je hrana poslužena u sinagogi bila ne samo loša, nego su i porcije bile male, što je nešto ''nedopustivo'' u židovskom svijetu. U našem slučaju je bilo obrnuto, hrana je bila ukusna, a porcije su bile velike. Posebno je jelo na drugom Sederu imalo ukus biblijske mane. Želio bih zahvaliti dodama u vrtiću, curama i kuhinji u Domu, te posebno našima Bibi i Vesni i svima koji su im pomagali na velikom trudu i ljubavi koje su uložile da bi se mi osjećali dobro. Još jedino moramo poraditi na pjevanju. Volje imamo, ali nešto ne štima. Pesah je praznik slobode, dan stvaranja židovske nacije i prvi blagdan u židovskoj vjerskoj godini koja je počela 1. nisana (2. travnja 2022.) Od drugog dana Pesaha (16. nisana/ 17. travnja) započinjemo pripreme za Šavuot, dan dobivanja Tore na Sinaju (Matan Tora), točnije, počinjemo s brojanjem Omera (S'firat Ha'omer). Brojanje Omera je glasno brojanje svakog od 49 dana između Pesaha i Šavuota. Ova micva (zapovijed) proizlazi iz Tora obaveze da brojimo 49 dana, počevši s danom prinošenja prinosa od ječma koji se donosio u Hram u Jeruzalemu, do dana prinošenja prinosa od pšenice, koji se donosio na Šavuot. Omer je volumenska mjera za količinu. Zapovijed za brojenje Omera je zapisana u Levitskom zakonu (3. Mojsijevoj knjizi) 23:15-16. Čim padne noć, pojavom tri zvijezda na nebu (Cet Hakohavim), izgovaramo blagoslov za brojanje Omera: ''Baruh Ata, Adonai, Eloheinu, Meleh haolam, ašer kidešanu bemicvotav vecivanu al s'firat Ha-Omer'' (''Blagoslovljen si Ti, Gospode, Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas posvetio Svojim zapovijedima i zapovjedio nam brojanje Omera''). Zatim govorimo koji je dan brojanja i koji tjedan, npr. ''Danas je 23. dan, što su 3 tjedna i 2 dana brojanja Omera''. Omer se može brojati na bilo kojem jeziku (iako se preporuča hebrejski), jer onaj koji broji morao bi razumjeti što govori. U molitveniku dr. Šalom M.Freibergera na str. 358 se nalazi brojanje Omera prema hebrejskim datumima. Period brojanja Omera se smatra vremenom punim potencijala za osobni unutarnji rast, i svatko od nas bi trebao to vrijeme posvetiti radu na sebi i svojim karakternim osobinama, promišljanjima o sebi, posebno o svojem odnosu prema drugima i B-gu.

U Kabali svaki od sedam tjedana brojanja Omera povezan je s jednom od sedam nižih sfera (od 4. do 10.): Hesed, G'vura, Tiferet, Necah, Hod, Jesod i Malhut. I svaki od dana je povezan s jednom od tih 7 sefirot i tako stvarajući 49 permutacija. Period brojanja Omera je također najbolje vrijeme za proučavanje ''Pirkei Avot'' (''Izreke otaca''), koji nabrajaju 48 načina na koje čovjek stiče znanje Tore i zato svaki Šabat između Pesaha i Šavuota čitamo po jedno poglavlje ''Izreka''. Period brojanja Omera je također polu žalostan period za židovski narod. Tokom tog perioda zabranjeno je šišanje, brijanje, slušanje muzike uživo, vjenčanja, zabave i ples. Prema našoj tradiciji, razlog za to je sjećanje na smrt 24000 učenika jednog od najvećih rabina ikad rabina Akive. Prema Talmudu, 12000 hevruta (parova, židovski način učenja je u parovima) su ubijeni od strane Neba (Šamjim) tokom perioda brojanja Omera, jer nisu poštovali jedan drugoga. To je bila kazna, točnije posljedica njihovog ponašanja, jer su jedan na drugog gledali s visine. Iako se to dogodilo u 2. st.n.e. to je važna lekcija za sve generacije i za sva vremena, pa i za nas danas. Lag Ba'Omer, 33. dan brojanja Omera, se smatra za dan kada je pošast prestala i zato prestaje period žaljenja. Sefardi Lag Ba'omer nazivaju Lag La'omer, te neki nastavljaju period žalovanja do 34.dana Omera i tek tada počinju sa slavljem. Pored veze sa prestankom stradavanja učenika rabina Akive, Lag Ba'Omer obilježava godišnjicu smrti (jorcajt ili hilula) rabina Šimon bar Johaja. Nakon smrti svojih 24000 učenika, rabin Akiva je podučavao 5 učenika, među kojima je bio i rabin Šimon bar Johaj, koji je kasnije postao najveći rabin svoje generacije. Prema tradiciji on je tvorac ''Zohara'', najpoznatije, najvažnije i najsvetije knjige Kabale. Tradicija nas također uči da je na dan svoje smrti on je svojim učenicima otkrio najdublje tajne Tore. Prema ''Zoharu'', čitav taj dan dok je podučavao svoje učenike kuća rabina Šimona je bila ispunjena vatrom i svjetlom, i na kraju dana vatra se ugasila i rabin Šimon je umro. Narednih godina njegovi su učenici na godišnjicu njegove smrti običavali paliti velike vatre i proučavati ''Zohar'' u želji da ožive atmosferu i iskustvo svjetla i mistične objave tog dana. Iako je u židovstvu smrt ''cadika'' (pravednika), kao i smrt svakog čovjeka, tužan dan, godišnjica smrti Šimon bar Johaja na Lag Ba'Omer je postala blagdan, pale se velike vatre, i ljudi se vesele pjevajući i plešući. Ponovo se rade vjenčanja (omiljen dan za vjenčanja), zabave, koncerti, izleti, ljudi se nakon 33 dana šišaju i briju. Ljudi u velikom broju posjećuju grob rabina Šimon bar Johaja u Meronu, blizu Safeda. Danas u Izraelu Lag Ba'Omer je školski blagdan. Obitelji idu na izlete u prirodu, djeca se igraju lukom i strelicama, pale se vatre i pravi roštilj. U Izraelu je veoma lako prepoznati da se približava Lag Ba'Omer po djeci koja tjednima prije počinju sakupljati drvenu građu. Dan prije djeca podižu drvene gomile koje odrasli pale dolaskom noći. Od vremena rabina Isak Lurie (Arizal, 16. st.) postao je običaj da se na Lag Ba'omer u Meronu trogodišnji dječaci šišaju po prvi put (''upšerin'' ili ''halake''), a njihovi roditelje časte prisutne vinom i kolačima. Oni koji ne mogu putovati u Meron upšerin rade u Jeruzalemu na grobu kralja Davida ili na grobu Šimon Hacadika. Ove godine Lag Ba'Omer pada 19. svibnja, a Šavuot 5. i 6. lipnja. Prva zapovijed data židovskom narodu još u Egiptu je formiranje kalendara i to lunarnog. Kako je lunarna godina kraća za 11 dana od sunčane tada židovski blagdani ne bi padali u isto doba godine. Ali s obzirom da je židovski kalendar lunarni tada datumi blagdana ne padaju svake godine na isti datum prema julijanskom kalendaru, a zbog Tora zahtjeva da Pesah svake godine mora pasti u proljeće, tada i drugi židovski blagdani padaju svake godine u isti dio godine. Mjesec nisan je prvi mjesec židovske tzv. ''liturgijske'' godine, a Pesah ja prvi blagdan te godine.

Blagdani pred nama u liturgijskoj godini (2022./ 2023.) koja je upravo počela su slijedeći i padaju na slijedeće datume. Prvi je Lag Ba'Omer. To je 33. dan između Pesaha i Šavuota i pada n 19. svibnja 2022. O tom polublagdanu sam već pisao ranije u ovom tekstu. Slijedeći blagdan je Šavuot, što na hebrejskom jeziku znači ''tjedni''. Prema hebrejskom kalendaru pada 6.sivana (izvan Izraela 6. i 7. sivana). Ove godine počinje uvečer u subotu 4.06.2022. dolaskom noći (Erev Šavuot), a završava u ponedjeljak 6.06.2022. dolaskom noći. Blagdan Šavuot obilježava B-žju objavu židovskom narodu na brdu Sinaj prije 3300 godina i sklapanje Saveza između B-ga i židovskog naroda, te davanje ploča s Deset zapovijedi. Sada slijede dva rabinska posta vezana uz uništenje Prvog Hrama, ali se odnosi i na rušenje Drugog. Prvi, lakši post, je Post 17. Tamuza . Taj post obilježava probijanje zidina Jeruzalema 69. g.n.e. od strane Rimljana. Ove godine ovaj post pada na 17.07.2022. (17. tamuza 5782.) i traje od zore do mraka.

Drugi post je Post Tiša Be'Ava, kojeg su rabini ustanovili povodom uništenja Prvog i Drugog hrama u Jeruzalemu, a i drugih brojnih tragedija židovskog naroda koje su se dogodile u to doba godine. Post traje 24 sata i ove godine traje od večeri 6.08.2022. do dolaska noći 7.08.2022. Tu Be'Av, 15.dan mjeseca ava je dan ljubavi i dan velikog slavlja. Neka vrst židovskog Valentinova. To nije pravi blagdan, a ove godine pada na 12. kolovoza. 28. kolovoza počinje mjesec elul, koji prethodi Roš Hašani (Novoj godini) i koji je posvećen molitvi, unutarnjoj retrospekciji i pokajanju, kao pripremu za Dan suda. Mjesec elul završava 25. kolovoza (29. elula). Roš Hašana (Židovska Nova godina) u židovskom kalendaru pada na 1. i 2. tišrija. Obilježava godišnjicu Božjeg stvaranja čovjeka, Adama i Eve.

Ujedno je to Dan suda i Božjeg krunisanje. U sinagogi se obilježava posebnim molitvama i puhanjem u šofar, ovnujski rog, a u prostorijama zajednice i kućama novogodišnjom večerom kada se jedu posebna jela (''simanim'') s kojima iskazujemo želju za dobrom godinom. Traje dva dana i ove godine počinje uvečer u nedjelju 25.08.2022., a završava dolaskom noći u utorak 27.08.2022. Dan kasnije rabini uvode post povodom ubistva zadnjeg židovskog namjesnika čime je Izrael izgubio neovisnost te kompletno potpao pod rimsku vlast. Post se zove Gedalijin post i traje od zore do mraka. Roš Hašana je prvi od 10 ''strašnih'' dana (''Jamim Noraim''). Taj period završava s Jom Kipurom. To su dani pomirbe sa samim sobom, s drugim ljudima i s Bogom. Jom Kipur, Dan pomirenja, je najsvetiji dan židovske godine, vrhunac vjerskog života. Židovi čitav dan provode u postu i molitvi. Na Jom Kipur ujutro čitamo Jizkor, molitvu kojom se Židovi sjećaju svih preminulih. Roš Hašana je prvi od 10 ''strašnih'' dana. Taj period završava s Jom Kipurom. To su dani pomirbe sa samim sobom, s drugim ljudima i s B-gom. Prema hebrejskom kalendaru pada 10. tišrija. Ove godine Jom Kipur počinje u utorak 4.10. (Erev Jom Kipur), završava u srijedu uvečer 5.10.2022. Pet dana poslije Jom Kipura počinje treći hodočasnički blagdan Sukot. Sukot je blagdan Sjenica, kada Židovi provode osam dana (u Izraelu sedam) u sjenicama. Boravkom u sjenicama Židovi obilježavaju i zahvaljuju Bogu što je kroz 40 godina njihovog boravka u divljini (pustinji) štitio židovske pretke.Karakteristike blagdana su velika radost i molitva sa četiri vrste biljaka(''arba minim''), čime se moli za kišu za sve narode svijeta. Četiri vrste biljaka izražavaju jedinstvo s Bogom. U Izraelu blagdan traje sedam dan, a izvan Izraela osam. U hebrejskom kalendaru pada 15. tišrija, a ove godine počinje u nedjelju 09.10. dolaskom noći, a završava u nedjelju 16.10.2022. također s dolaskom noći. Zadnji dan Sukota se zove Hošana Raba. Kraj Sukota označava početak odvojenih blagdana Šemini Aceret i Simhat Tora. Osmi dan Sukota je poseban blagdan. Simhat Tora ili Radost Tore je dan kada završava godišnji ciklus čitanja Tore u sinagogi prilikom subotnje jutarnje molitve. To je dan velike radosti kada članovi zajednice plešu sa svicima Tore u naručju. U Izraelu blagdan Simhat Tora pada na dan Šemini Acereta, dok su van Izraela to dva odvojena dana. Ove godine Šemini Aceret pada u ponedjeljak 17.10.2022., a Simhat Tora u utorak 18.10.2022. Zadnji blagdan u 2022. godini je Hanuka. To je blagdan kojim židovski narod obilježava svoju pobjedu nad okupacijskom sirijsko-grčkom vojskom u 2.st.p.n.e. i ponovno posvećivanje Hrana u Jeruzalemu. Blagdan traje osam dana i obilježava se paljenjem po jedne svijeće više svaki dan na specijalnom svijećnjaku zvanom hanukija. U hebrejskom kalendaru pada 25. kisleva. Ove godine Hanuka počinje u nedjelju 18.12.2022., a završava u ponedjeljak, 26.12.2021. Ovom se blagdanu najviše raduju djeca. Židovska liturgijska godina 5782./5783. se nastavlja u 2023. Do Pesaha koji pada na 5. travanj 2023. imamo nekoliko rabinskih blagdana i postova. Prvi je Post Asara Be'Tevet (Post 10.teveta), kojim Židovi obilježavaju dan kada su u 6.st.p.n.e. Babilonci počeli opsadu Jeruzalema koja je završila rušenjem Hrama. Taj dan se provodi u postu, žalosti i pokajanju. Na taj dan čitamo kadiš za sve preminule za koje ne znamo točan datum smrti, posebno za ubijene u Holokaustu (Šoa).

U 2023. Post 10. teveta pada u utorak 3.siječnja (10. tevet 5783.). 15. dan židovskog mjeseca švata je Tu Bi'švat (Nova godina drveća). U 2023. pada u nedjelju 6.veljače (15.švata 5783.) Slavimo početak buđenja drveća, te se taj dan jede voće. Dan uoči rabinskog blagdana Purima je Esterin post, kojim iskazujemo zahvalnost kraljici Ester za spašavanje židovskog naroda. Traje od zore do mraka. Pada na 13,adara prema hebrejskom kalendaru. Godine 2023. pada na 6.ožujak. Završetkom Esterinog posta 6.ožujka uvečer započinje blagdan Purima. Završava 7.ožujka dolaskom noći (14. adara 5783.) Purim obilježava događaje iz 4. st.p.n.e. tokom babilonskog egzila, kada je židovski narod pobijedio svoje neprijatelje.

Slavi se 14.dana židovskog mjeseca adara (ili adara II). Slavi se čitanjem Knjige o Ester, davanjem hrane prijateljima, pomaganjem siromasima i velikim veseljem, koje uključuje maskiranje. Jede se posebna vrst kolača (Hamanove uši). Purim je zadnji blagdan u židovskoj liturgijskoj godini (5782./5783.) Nova 5783./ 5784. liturgijska godina počinje Pesahom, blagdanom koji slavi oslobađanje židovskog naroda iz egipatskog ropstva, kao i izlazak iz Egipta. U hebrejskom kalendaru pada na 16. nisana.

Godine 2023. počinje uvečer 5. travnja a završava uvečer 13. travnja. Obilježava se posebnom večerom koja se vodi određenim redom i zato se to zove Seder. Tokom večeri se čita Hagada, knjiga koja govori kako je

B-g izveo židovski narod iz Egipta i jedu se simbolična jela. Tokom svih 8 dana Pesaha zabranjeno je jesti išta kvasno. Umjesto kruha jede se Maces, beskvasni kruh. Ovo bi bili standardni židovski blagdani. Paralelno s njima je Šabat. Šabat je dan obustave rada koji svakog tjedna počinje u petak uvečer dolaskom noći, a završava u subotu uvečer dolaskom noći. Tokom Šabata židovski narod slavi Božje stvaranje svijeta u šest dana dok je sedmog obustavio rad. Također se slavi i Izlazak iz Egipta i najavljuje buduće Mesijansko doba. Uoči Šabata u petak popodne prije zalaska sunca žene pale dvije 2 svijeće kao posvetu tom danu. Šabat je i podsjetnik na

Savez B-ga sa židovskim narodom. Dan se provodi u molitvi i obiteljskom druženju. Postoji zabrana 39 grupa konstruktivnog rada. Naše doba i postojanje države Izrael je židovskom kalendaru donijelo tri nov blagdana. To su prvi uvedeni blagdani nakon dvije tisuće godina i prvenstveno su sekularnog karaktera. Dvanaest dana nakon pashalnog Sedera, 27. nisana. Država Izrael je ustanovila Jom Ha-Šoa Ve'Gvuta, Dan Sjećanja i hrabrosti, dan na koji se Židovi sjećaju šest milijuna ubijenih u Holokaustu. Izabran je dan ustanka u Varšavskom getu. Time se htjelo pokazati da se Židova iz doba nacizma ne treba sjećati samo kao žrtava, već i kao onih koji su mu se suprotstavili. Ove godine Jom HaŠoa je pao na 28. travnja i mi smo ga obilježili u Jasenovcu i tako povezali sa obilježavanje datuma proboja 22.04. Ove godine sam pozvan od Savjeta Spomen područja Jasenovac da na taj dan (22.04.2022.) održim molitvu za sve židovske žrtve, kao i za sve ostale žrtve logora Jasenovac, ali sa velikim žaljenjem sam morao odbiti jer je to bio predzadnji dan blagdana Pesaha, kada se u židovstvu ne održavaju komemoracije. Zato je i Izraelska vlada umjesto 15.nisana, prvog dana Pesaha, kada je počeo ustanak u Varšavskom getu premjestila na 27. nisan. Dvije i po godine poslije rata Židovi prvi put poslije osamnaest stoljeća osnivaju svoju državu. I od 1948. svake godine, Židovi svih slave Jom Ha-Acmaut, Dan neovisnosti, koji pada tri tjedna nakon Pesa- ha i jedva tjedan nakon Jom Ha-Šoa. Ove godine Jom Ha-Acmaut počinje

5.svibnja uvečer, nakon završetka Jom Hazikarona, Dana sjećanja na sve stradale u ratovima za oslobođenje Izraela. Jom Ha-Acmaut završava 6. svibnja uvečer (4. ijara). 28. dana mjeseca ijara je u Šestodnevnom ratu 1967. oslobođen Jeruzalem i taj dan se slavi kao Jom Jerušalajim. Iako mnogi židovske blagdane shvaćaju kao vjersku obavezu, trebalo bi ih prihvatiti kao vjersku priliku. Pedeset dva puta godišnje nam Šabat pruža priliku da se maknemo s pokretne vrpce težnji za materijalnim i pritiska dnevnog rasporeda i ponovo postanemo slobodni ljudi. Židovski blagdani Roš Hašana i Jom Kipur nam pružaju priliku za pročišćenje i pomirenje, Sukot na zahvalnost za sve dobro na zemlji. Svake zime blagdan Hanuke nam pruža priliku da upalimo svijeće i istjeramo tamu. Svakog proljećanas Pesah sa svojim Sederom, jelima i vinom, te obiteljskim uspomenama podsjeća na ideju oslobođenja. Ukratko, sedamdeset i šest puta godišnje židovski kalendar nam pruža priliku da se prestanemo određivati onim čime zarađujemo za život ili čime ispunjavamo svoje dane i da se odredimo onim što jesmo i što bi mogli biti. Prva prilika nam se pruža 13. svibnja 2022. u 18.00 kada imam čast i zadovoljstvo pozvati Vas na Kabalat Šabat (Doček Šabata) i Šabatnu večeru.

Vaš rabin

Luciano Moše Prelević