O nama
200 godina
Ustanove i institucije
Virtualna šetnja
Baština
Povijest
Kalendar
Tiskovine
Ostalo
Arhiva
Korisni linkovi
Zanimljivosti iz Izraela
DV Mirjam Weiller
Iz naše kuhinje
Socijalna skrb
Makabi Zagreb
Šoa Akademija
Sigurnosna pravila
Galerija
 
home > Novosti
11.4.2007
Jom Hašoa - Komemoracija za žrtve Holokausta

U nedjelju, 15.4. u 17.00 sati na zagrebačkom groblju Mirogoj

održana središnja komemorativna svečanost povodom dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Komemoraciju su započeli preživjeli Holokausta, članovi Židovske općine Zagreb, paleći 6 svijeća za 6 milijuna žrtava Holokausta.

Vijence su polagali:

-u ime Koordinacije židovskih općina u RH:
•dr. Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije i Židovske općine Zagreb
•dr. Krešimir Švarc, predsjednik Židovske općine Koprivnica

-u ime Židovske općine Zagreb:
•Saša Cvetković, potpredsjednik
•Sanja Zoričić Tabaković, potpredsjednica

-ispred Ureda Predsjednika RH:
•dr. Vladimir Lončarević, pomoćnik savjetnika za pitanja političkog sustava

-u ime Vlade Republike Hrvatske:
•gospođa Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade

-u ime Grada Zagreba:
•gospodin Milan Bandić, gradonačelnik
•gospođa Ljerka Ćosić, direktorica Zagrebačkih Groblja

- u ime Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske:
•gospodin Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta

-ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH:
•gospođa Sara - Sanela Butorac, pomoćnica ministra

-u ime Saveza antifašističkih boraca Hrvatske:
•dr. Vesna Čulinović Konstantinović, predsjednica
•gospodin Josip Skupnjak, potpredsjednik
•gospodin Vinko Šunjara, član predsjedništva

-ispred Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država:
•Nj.E. g. Robert Anthony Bratke, Veleposlanik

-ispred Misije OSCE-a u Hrvatskoj:
•gospodin Todd Becker, zamjenik šefa misije

-ispred Veleposlanstva Države Izrael:
•gospođa Mirjana Šlaj Frolich

-ispred Udruge iseljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu:
•gospođa Mirjam Aviezer

Jom Hašoa, 15. 4. 2007.
Govor dr. Ognjena Krausa
Predsjednika Židovske općine Zagreb

Šalom!

Prema tradiciji, danas odajemo počast žrtvama Holokausta i borcima protiv zločina. Jom Hašoa nije više samo dan svežidovske komemoracije, kako je to davne 1951. utvrdio izraelski Kneset. S godinama on je postao opći dan sjećanja na žrtve. Židovskim skupovima u čitavom svijetu pridružuje se sve više ljudi. Tako je i u Zagrebu, i Hrvatskoj. Dopustite stoga da se na početku zahvalim svima koji su nam se danas pridružili: izaslaniku predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog Sabora, potpredsjednici Vlade gospođi Jadranki Kosor, članovima diplomatskog kora, predstavnicima gradskih vlasti, religijskih zajednica, Saveza antifašista i posebno, svima vama građanima Zagreba koji ste ovdje s nama.

Ništa ne ujedinjuje Židove čvršće i trajnije od sjećanja na žrtve. Sjećanjem uključujemo žrtve u život i sadašnjost. Sjećanjem odajemo poštovanje i vraćamo dostojanstvo ljudima kojima su zločinci oduzeli sve – čak i ime – učinili ih brojevima i sirovinom industrije smrti. Kad ponavljamo: svaka osoba ima ime, upozoravamo da je svatko od šest milijuna ljudi imao osobnost, vlastitu sudbinu i napokon smrt. U pedesetak godina istraživanja saznalo se bezbroj individualnih priča, ali o mnogima ne znamo ništa. Sretni smo kad su se očuvala barem imena i osnovni podaci o pojedincima. I oni govore. Zato ih svake godine navodimo. Danas slušate imena žena i djece, žrtava sabirnog logora Đakovo.

Sjećanjem mi i upozoravamo. Upozoravamo na zlo kojega je bilo, koje se ponavljalo. A to je genocid. Upozoravamo na primjeru koji je bez premca i usporedbe.
Holokaust je vrhunac do kojeg je došao antisemitizam kad je postao temelj ideologije i politike moćne države. Kukasti križ bio je od 1910. simbol antisemitskog pokreta, od 1920. amblem nacionalsocijalista, a od 1935. zastava nacističke Njemačke – crn na crvenoj podlozi. Pod tom zastavom Hitler je htio zavladati svijetom. Preduvjet je bilo uništenje jednog evropskog naroda. Svijet je znao da je pokrenuta mašinerija ubijanja i da se događa genocid, ali je šutio. Holokaust se dogodio jer su dopustili da se dogodi. Ali on nije bio samo najveća tragedija u povijesti Židova, nego poraz one društvene kulture koja je u Parizu započela krilaticom: Égalité – Fraternité – Liberté (Sloboda – Jednakost – Bratstvo).

A unatoč svim deklaracijama, osudama i sankcijama, genocid postoji i danas. U 20. stoljeću u genocidu je stradalo više od 38 milijuna ljudi. Zar to ne govori dovoljno o važnosti borbe protiv njega?

Zato poruka koju nosi Jom Hašoa – Neka se više ne ponovi – ima univerzalnu i uvijek aktualnu vrijednost. Jer, nažalost i dalje se zbog ideoloških, političkih i ekonomskih razloga na svim stranama svijeta ubijaju ljudi, razaraju njihovi domovi, istrebljuju narodi i zajednice. Počinitelji se mlako osuđuju i rijetko kažnjavaju. Još nam je svježe u pamćenju ogorčenje preživjelih građana Srebrenice kad su saznali da najviši međunarodni sud nije u stanju imenovati počinitelje genocida koji je zgrozio svijet.

A tako se i drugdje zločinci teško privode pravdi. Dok se ovdje prisjećamo žrtava Holokausta, u Darfuru se provodi genocid, a svijet gleda i ne čini ništa – kao i devedesetih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, isto tako i u Ruandi.

Borba protiv genocida mora se voditi na svim planovima: od političke akcije, zakonodavstva do edukacije. Nakon Konferencije o Holokaustu u Stockholmu 2000. godine postalo je jasno kolika je važnost edukacije i tumačenja korijena genocida, ksenofobije, rasizma, ideološkog ili vjerskog fanatizma. Učenje o Holokaustu ušlo je u školske programe većine evropskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj.

Nažalost, i nadalje neki moćni i karizmatični lideri, u slijepoj mržnji prema Izraelu, negiraju Holokaust i pozivaju na totalno uništenje Židova. Primjer je Iran.

Mi se nećemo umoriti u borbi protiv tog zla. Sudjelovat ćemo u svim oblicima te borbe. A uvjereni smo da smo dali doprinos poboljšanju ljudskih prava.



U ovu godinu pada nekoliko okruglih obljetnica događaja, važnih za židovsku modernu povijest. Podsjetit ću na neke:

Godine 1897. – prije 110 godina – u Baselu je održan Prvi svjetski cionistički kongres. Potaknula ga je knjiga «Židovska država» Theodora Herzla. Stvarenje vlastite države u Palestini i težnja da se Židovi priznaju kao nacija, a ne samo kao vjerska zajednica, bit su cionističkog pokreta koji je napokon doveo do Izraela.

Dvadeset godina poslije, 1917. godine, vlada Velike Britanije daje podršku stvaranju židovske «domovine» u Palestini. Dokument, poznat kao «Balfourova deklaracija», potaknuo je naseljavanje. U Palestini će idućih decenija Jišuv (sva židovska naselja i useljenici) postaviti političke i institucionalne temelje novog društva.

Godine 1947. pitanje Palestine preuzimaju Ujedinjeni narodi. Palestina je podijeljena na židovsku i arapsku državu. Ubrzo je proglašena Država Izrael. Dan poslije proglašenja uslijedio je napad 7 arapskih država. Ratno stanje otada je konstanta izraelske stvarnosti.

To su samo neke od stanica na teškom putu do nacionalne države u pradomovini, borbe za njeno održanje i razvoj. Svi mi Židovi cijelo to vrijeme sa zabrinutošću pratimo zbivanja u Izraelu i čitavoj regiji.

I ovom prigodom mogu samo ponoviti. Želimo da osvane dan kad će Židovi živjeti u svojoj pradomovini u miru i razumijevanju s narodom kojem je ona također domovina. A višenacionalni Jeruzalem, središte triju velikih religija, vidimo kao otvoren grad.

U ovoj godini i mi bilježimo obljetnice važne za našu povijest. Tako je 1867. u Austro-Ugarskoj donesen temeljni zakon kojim je teoretski uspostavljena puna građanska ravnopravnost Židova u čitavoj monarhiji. Kao što je poznato, Hrvatski sabor donio je poseban zakon tek 1873. godine. No još 1867. godine zagrebačka Izraelitska bogoštovna općina sagradila je i posvetila sinagogu. Monumentalni hram svjedočio je o snazi i ugledu zagrebačke zajednice u usponu.


A 1917., prije 90 godina, u Zagrebu počinje izlaziti časopis «Židov», najutjecajnije cionističko glasilo na južnoslavenskom području do 1941. godine. Zagrebački cionisti bili su uključeni u evropski i svjetski cionistički pokret i dali svoj doprinos nastanku moderne židovske svijesti. Prije 80 godina osnovana je loža Bnei Brit. Bilježimo i 75-u obljetnicu kulturnog časopisa «Omanut», 20-u naših novina Ha Kol i 15-u galerije «Milan i Ivo Steiner». Sve to svjedoči da je Zagreb bio i ostao vitalan židovski centar.

Na kraju ću podsjetiti na 15-u obljetnicu obnove zgrade naše općine koja je 1991. stradala u podmetnutoj eksploziji, prva u Zagrebu na početku Domovinskog rata. Ta obnova gotovo simbolički označava razdoblje koje počinje 1992. U njemu se naša općina organizacijski osamostalila i okupila oko sebe židovske općine u Hrvatskoj. Danas one čine Koordinaciju židovskih općina u Hrvatskoj kao krovnu organizaciju koja zastupa Židove.

Imao sam čast otada biti na čelu zagrebačke općine, a Koordinacije od njenog osnutka, 1995. godine. S ponosom i radošću mogu reći da u svim djelatnostima bilježimo razvoj i rast.
Ostvarili smo niz socijalnih i kulturnih projekata, a imamo i mnogo planova. Međutim, njihova realizacija uvelike ovisi o potpunom materijalnom osamostaljenju, a to znači o povratu naše imovine. To je nažalost zakočeno i povezano je s krizom koja je prije dvije godine potresla našu općinu.

Kao što je poznato, u unutrašnje probleme naše općine umiješala se politička vlast – protivno načelima demokratskih država svijeta. Nama posljednjih godina nije vraćeno ništa od naše imovine. Čini se da je državna vlast našla najbolji način da ne vrati imovinu židovskih općina. Divide et impera. Valjda je jasno tko su vlasnici i nasljednici imovine.

A upravo baština, tradicija i memorija nalažu nam da se borimo i prevladamo poteškoće. Vjerujemo u bolju budućnost, jer nismo izgubili vjeru u pravnu državu. To je u prvom redu važno zbog naših mladih i najmlađih generacija na kojima ostaje budućnost.

A sada se vratimo žrtvama Holokausta zbog kojih smo danas ovdje. Odajmo im počast i obećajmo da će ostati u našim srcima i sjećanju.
Zihronam livraha!

  • siječanj - ožujak 2018.
  • 2017. godina
  • 2016. godina
  • 2015. godina
  • 2014. godina
  • 2013. godina
  • 2012. godina
  • 2011. godina
  • 2010. godina
  • 2009. godina
  • 2008. godina
  • 2007. godina
  • 2006. godina
  • 2005. godina
     


  •  
    Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.