O nama
200 godina
Ustanove i institucije
Virtualna šetnja
Baština
Povijest
Kalendar
Tiskovine
Ostalo
Arhiva
Korisni linkovi
Zanimljivosti iz Izraela
DV Mirjam Weiller
Iz naše kuhinje
Socijalna skrb
Makabi Zagreb
Šoa Akademija
Sigurnosna pravila
Židovski muzej u Zagrebu
Galerija
 
home > Novosti
8.1.2014
Tubišvat

srijeda, 15. siječnja 2014. u Klubu ŽOZ s početkom u 17.00 sati.

Dragi prijatelji,

Sretna Nova godina,ali ne ova obična koju slavi čitav svijet,nego jedna naša, privatna, mala, RošHašana Leilanot, Hamišoši, Nova godina drveća, ukratko Tu B'Švat. Nakon židovske Nove godine ( Roš Hašane, 1-vog tišrija pred nama je još jedna. Židovski narod obilježava brojne Nove godine, točnije četiri, koje su pobrojene na početku talmudskog traktata Roš Hašana. Jedna od njih je Tu B'Švat, ili Roš Hašana leIlanot, Nova godina drveća. Kao što nam i samo ime kazuje, ona pada 15-tog dana židovskog mjeseca Švata. Tehnički govoreći radi se propisima o odvajanju maasera (desetine) i propisima o orla (zabrane korištenja plodova drveća prve tri godine). Prije konzumacije desetina (maaser) se mora odvojiti od svakog ploda koji je ubran u Eretz Izraelu. U vrijeme postojanja Hrama ta desetina se odvajala za Kohanim (sveštenstvo), a danas se, kao sjećanje na to, izdvaja simbolična količina i pali. Ali pri tome prošlogodišnji plodovi ne mogu biti zamjenjeni ovogodišnjim. Tradicija nas uči da Nova godina za plodove počinje u mjesecu Švatu (prema Beit Šamai 1-vog, a Beit Hilelu 15-tog Švata), jer većina zimskih kiša u Izraelu su već pale, a drveće se ,, budi iz zimskog sna “ i novi sokovi su počeli kolati. Plodovi drveća koje cvate prije Tu B'Švata se smatraju prošlogodišnjima, a plodovi drveća koje cvate poslije pripadaju ovoj godini. U vrijeme postojanja Hrama Tu B'Švat je bio neka vrsta fiskalne godine. Kasnije, tokom srednjeg vijeka, dobio je drugu dimenziju, posebno u Kabali, ali o tome ćemo više govoriti na našoj proslavi Tu B'Švata u općini koju ćemo održati 15.01.2014.godine. Proslava Tu B'Švata je jednostavna. Običaj je jesti razno voće izgovarajući odgovarajuće blagoslove prema vrsti voća koja se konzumira, Borei Pri Haetz (za plodove drveća), Borei Pri Adama ( za plodove zemlje) ili Borei Pri Mezonot (za kolače od pšenice ili ječma).
Neke zajednice imaju običaj govoriti blagoslov Šehehijanu (,, …tko mi je dao život i doveo me do ovog trenutka “) za novo voće koje još nisu jeli ove sezone. Također preferira se uživanje u plodovima zemlje Izraela, posebno sedam vrsta kojima se Eretz ponosi, a to su ,, pšenica, ječam, grožđe, masline, datulje, smokve i šipak (nar) “. Neki čak prema kabalističkoj tradiciji pokušavaju konzumirati 15 različitih vrsta plodova. Tu B'Švat je dan kada slavimo jedno od posebnih B-žjih kreacija, drveće, i sve ono dobro što dobivamo od njih.Slijedeća talmudska priča govori o čovjeku
koji je bio na pragu smrti. Nekoliko dana lutanja pustinjom, pod nemilosrdnim sunčevim zrakama, bez vode i hrane doveli su ga na sam rub.U momentu kad više nije bio u stanju nastaviti, ugledao je nešto na horizontu. Da li je to stvarno stablo puno plodova ili je to možda bila fatamorgana, rezultat gladi, žeđi i sunca?Skupivši posljednje atome snage približio se stablu. Nije mogao vjerovati svojim očima. Pod granama, koje su se savijale pod teretom plodova i tvorile hlad, ugledao je spasonosni izvor hladne vode . Ugasio je žeđ, te napunio stomak ukusnim voćem. Nakon što se odmorio i sakupio dovoljno snage, odlučio je nastaviti svoje putovanje. Prije nego što je krenuo na put, čovjek je osjetio potrebu da blagoslovi stablo koje mu je spasilo život. Ali kako da ga blagoslovi? Da ga blagoslovi
da mu plodovi budu slatki? Ali oni su već slatki. Da mu kaže da je hladovina k- ju tvori tako ugodna? Ali to je već tako. Da hladna voda izvire pored njega? Ali to je već tako. Zato čovjek blagoslovi drvo da mu sve buduće mladice koje će poteći iz njega budu tako dobre kao što je i ono samo.

Stih u Tori ( V 21:19) kaže: ,, jer čovjek je kao drvo u polju“, a kralj David u psalmima ( Psalam 92:13) tu misao proširuje i kaže: ,, pravednike uspoređuju sa stablima palme i cedra, s korijenjem u kući Gospodnjom, koji neprekidno daju plodove “.Vidimo da Tora, a rabini posebno, uspoređuje čovjeka s drvetom, korjenjem, granama, lišćem. Koja je veza? Što se krije iza te analogije?
Da bi preživjelo drvo treba četiri osnovna elementa: tlo, vodu, zrak i vatru (sunce).
A čovjek, što on treba za život?

Čast mi je pozvati Vas na proslavu TU B'ŠVATA, Nove godine drveća, koje će se održati u srijedu, 15.01.2014. u Klubu Općine u 17.00.
Tokom Tu B'Švat kabalističkog sedera starog nekoliko stoljeća, uz iznenađenja iz naše kuhinje, moći ćete saznati više o običajima vezanim za Tu B'Švat, kao i o ostalim novim godinama koje obilježavamo u Judaizmu, te dobiti odgovore na gore postavljena pitanja.

Luciano Moše Prelević, glavni rabin u RH






  • travanj - lipanj 2018.
  • siječanj - ožujak 2018.
  • 2017. godina
  • 2016. godina
  • 2015. godina
  • 2014. godina
  • 2013. godina
  • 2012. godina
  • 2011. godina
  • 2010. godina
  • 2009. godina
  • 2008. godina
  • 2007. godina
  • 2006. godina
  • 2005. godina
     


  •  
    Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.