O nama
200 godina
Ustanove i institucije
Virtualna šetnja
Baština
Povijest
Kalendar
Tiskovine
Ostalo
Arhiva
Korisni linkovi
Zanimljivosti iz Izraela
DV Mirjam Weiller
Iz naše kuhinje
Socijalna skrb
Makabi Zagreb
Šoa Akademija
Sigurnosna pravila
Židovski muzej u Zagrebu
Galerija
 
home > Novosti
7.6.2011
Iz rabinova pera

Šavuot - blagdan dobivanja Tore

Dragi prijatelji,
Još nekoliko dana nas dijeli od Šavuota, blagdana kojim prvenstveno obilježavamo dobivanje Tore, (Pisane i Usmene), na brdu Sinaj prije 3300 i nešto godina. Šavuot se razlikuje od ostalih židovskih blagdana po tome što nema fiksni datum, već njegov datum ovisi o datumu Pesaha. Znamo da je Šavuot 50-ti dan poslije prvog dana Pesaha, što nam još ne daje točan datum. U vrijeme postojanja Hrama u Jeruzalemu, novi mjesec ne bi počeo dok Sanhedrin (židovsko vjersko vijeće) ne bi proglasio njegov početak. Svjedoci su morali osobno vidjeti mladi mjesec i o tome izvijestiti Sanhedrin, koji bi nakon pažljive provjere njihovog svjedočenja i usporedbe s kalendarom, proglasio početak novog mjeseca i poslao glasnike na sve strane Izraela da obavijeste ljude o početku mjeseca i datumima praznika koji padaju tog mjeseca. Tako da je Šavuot mogao pasti 5., 6. ili 7. sivana, ovisno o tome jesu li nisan i ijar (židovski mjeseci koji prethode sivanu) imali 29 ili 30 dana te godine. S obzirom da već 2000 godine nemamo niti Hram niti Sanhedrin, danas početak mjeseca (,,Roš Hodeš“ ) i datume blagdana određujemo prema židovskom kalendaru.
Šavuot je jedan od 3 hodočasna blagdana (,,Šaloš Regalim“), uz Pesah i Sukot, kad je čitav Izrael dolazio u Jeruzalem noseći prve plodove u Hram (Izl.: 23:16; Br.:28:16). Na mnogo načina Šavuot slavi sam Erec Izrael, kad zahvaljujemo Bogu na Njegovoj darežljivosti i velikodušnosti prema narodu Izraela. Donošenje prvih plodova (,,bikurim“) u Hram je bilo iskazivanje svetosti (posebnosti) zemlje Izraela, jer šavuotno prinošenje plodova u Hramu pred svećenicima (,,Kohanim“) nije uključivalo svaku vrst plodova, nego samo plodove 7 vrsti s kojima se zemlja Izrael ponosi: ,,pšenica, ječam, grožđe, smokve, šipak, masline i datule “ (Po.zak.: 8:8). Detaljne instrukcije koje su se ticale ovog važnog događaja možete pronaći u 5. Mojsijevoj knjizi (Ponovljeni zakon) u 26. poglavlju. Preporučam čitanje. Ceremonija donošenja prvih plodova se održavala u posebnom dijelu Hrama, dijelu poznatom pod imenom ,,između zida i oltara“. To područje je imalo posebnu svetost i ulaz je bio dozvoljen samo Kohanim i Levitima, a bio je zabranjen običnim Izraelcima. (Napomena: židovski narod se dijeli na Kohanim, Levite i Izrael, ostatak naroda). Ali kako se micva (zapovijed) za prinošenje prvih plodova razlikuje od svih ostalih prinošenja prinosa i žrtava, ne samo da je običnim Izraelcima bilo dozvoljeno ući u taj prostor, nego im je bilo zapovjeđeno da ispune svoju obavezu na tom svetom mjestu.
Nakon rušenje 2. Hrama prinošenje prvih plodova više nije bilo moguće i obilježavanje Šavuota se fokusiralo na komemoriranje najvažnijeg događaja u našoj povijesti, davanje Tore (,,Matan Tora“ ) na brdu Sinaj. Šavuot je kulminacija sedmotjednog brojanja Omera i sama riječ Šavuot to označava ( ,,šavuot“ znači ,,tjedni“ ), jer od Pesaha do Šavuota brojimo 7 tjedana, Šavuot je u neku ruku završetak blagdana Pesaha, pa je poznat i po imenu ,,Aceret“ (završetak). Prije 3300 godina, nakon napuštanja Egipta prve noći prvog Pesaha, Židovi su putovali Sinajskom pustinjom. Tamo je čitav židovski narod, oko 3 milijuna ljudi; muškaraca, žena i djece, DIREKTNO iskusilo Božju objavu (NACIONALNA OBJAVA vs. INDIVIDUALNA OBJAVA).
Davanje Tore je bio događaj nevjerojatnih proporcija,koji je zauvijek obilježio židovski narod dajući mu jedinstven karakter, vjerovanje i sudbinu. I tokom 3300 godina Tora ideali: monoteizam, pravda, odgovornost, jednakost su postali moralni temelji Zapadne civilizacije.
50. dan poslije Pesaha počinje Šavuot (stvarno brojimo samo 49 dana).Molitve su skoro iste za sva 3 hodočasna blagdana (Pesah, Šavuot, Sukot), osim što na propisanom mjestu u molitvama i kidušu kažemo ,,danas je blagdan Šavuot, vrijeme davanje Tore“.
Kao i sve druge blagdane izvan Izraela, i Šavuot obilježavamo dva dana. Drugog dana u jutarnjoj molitvi govorimo Mazkir. Za razliku od Šabata i ostalih blagdana koje možemo početi ranije, posebno zbog male djece, za Šavuot to nije slučaj. Moramo čekati da padne noć i pojave se zvijezde (cet hakohavim) i tek onda smijemo početi sa večernjom molitvom za Šavuot, jer Tora (Bog) nam zapovijeda da brojeći Omer moramo izbrojati sedam punih tjedana, počevši od 2. noći Pesaha pa sve do noći prije Šavuota. (Lev.: 23:15).
Tora specifično govori o 7 punih tjedana i zato šavuotne molitve ne smijemo početi dok čitav period brojanja 7 tjedana nije u potpunosti završio. I zato obje noći Šavuota moramo čekati da padne noć i pojave se zvijezde i tek tada početi s molitvama.U ovo doba godine zvijezde se pojavljuju tek u 21.30 i zato večernje molitve obe večeri ne mogu početi prije 21.40.
Običaj je za Šavuot ostati budan i čitavu noć provesti u učenju Tore, sve do zore, i tada s izlaskom sunca početi jutarnju molitvu. To se općenito smatra najboljim momentom za molitvu.
Ostali običaji za Šavuot su ukrašavanje sinagoge zelenilom i cvijećem kao podsjećanje na Sinaj koji se čitav zazelenio i procvjetao na dan davanja Tore. Našu sinagogu su dosad jako uspješno ukrašavali naši mališani iz našeg vrtića, pa ako tražite unutrašnje dekoratere za svoje stanove, vikendice ili poslovne prostore, ja Vam ih najtoplije preporučam.
Drugi poznati običaj je da se na Šavuot jedu mliječna jela. Postoje brojni razlozi za to, pa ćemo o tom uz čašu mlijeka ako navratite u sinagogu za Šavuot ili nekom drugom prilikom.
Hag Šavuot Sameah!
Luciano Moše Prelević, glavni rabin u R.H.

Raspored službe za Šavuot:

Utorak, 07.06.2011./ 05.sivan 5771.
Erev Šavuot
Paljenje svijeća: 20.25
Škija (Zalazak sunca): 20.43
Cet HaKohavim (Izlazak zvijezda): 21.29
Arvit: 21.40

  • travanj - lipanj 2018.
  • siječanj - ožujak 2018.
  • 2017. godina
  • 2016. godina
  • 2015. godina
  • 2014. godina
  • 2013. godina
  • 2012. godina
  • 2011. godina
  • 2010. godina
  • 2009. godina
  • 2008. godina
  • 2007. godina
  • 2006. godina
  • 2005. godina
     


  •  
    Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.