Svakoj židovskoj obitelji neophodna je vlastita Hagada, molitvenik za proslavu najstarijeg židovskog blagdana, Pesaha. Stoga je (do nedavna) bilo nemoguće i zamisliti židovski dom bez barem jedne Hagade. Ona je obrednik za seder, proslavu prve noći (u Izraelu), odnosno prve i druge noći (u dijaspori) toga proljetnog blagdana, koji nas sjeća na biblijski izlazak iz Egipta, jedan od glavnih teoloških motiva židovske religije. Stoga je središnji motiv Hagade pripovijedanje o izlasku i o događajima koji su mu prethodili i koji su mu slijedili. Hagade uvodnim tekstom podučavaju kako spremiti stol i hranu za seder, a sama priča ukratko iznosi robovanje u Egiptu te – prije svega – čuda koja je Bog učinio da bi natjerao faraona neka pusti njegov narod na slobodu. Velik dio Hagade obuhvaćaju pjesme uzvisivanja Boga i zahvale za čudo izbavljenja. Tekst Hagade koji svake godine čitamo na sederu potječe s kraja Srednjeg vijeka. Prvi put je tekst Hagade zapisao Veliki sabor (Hakneset hagedola) u 5. st. prije nove ere, kada su usmene predaje složene u zajednički tekst; najstariji sačuvani tekst se javlja u Mišni, a navodi ga rabi Saadja Gaon u 10 st. te Rambam u 12. st.

U tekstu Hagade Mojsija se ne spominje, no ilustrirani primjerci rado ga prikazuju kako, između ostaloga, od Boga prima ploče Zakona, koje su najčešće prikazane u tradicijskom obliku dvostruke ploče (luhot). Već u rano srednjevjekovno doba rukopisno umnožene Hagade bile su prigodice i iluminirane. Mnogobrojni dragocjeni primjerci nastajali su već između 13. i 15. stoljeća, te kasnije, u renesansno i barokno doba, od kojih se više njih čuva diljem svijeta. U moderno doba Hagada se gotovo uvijek tiska u dvojezičnim izdanjima, na hebrejskome i usporedo na jeziku naroda koji je određena židovska zajednica u dijaspori usvojila kao govorni. Gotovo uvijek te su Hagade ilustrirane, no samo rijetko umjetnički vrijedne, te im je najveća vrijednost u potpunoj dostupnosti za svakoga. Bibliografija Hagada, od najraskošnijih iluminiranih do onih tiskanih u tisućama primjeraka, obuhvaća danas oko 3000 jedinica.


mr.sc. Julija Koš, voditeljica knjižnice ŽOZ