 |
|
home > Povijest > Povijesni podaci židovske zajednice u Hrvatskoj
Kronologija židovstva u Hrvatskoj -------------------------------------------------------------------------------- 70. razoren Jeruzalem; početak dijaspore 2 -3. st. uljanice s menorama u grobovima SALONE 3. st. nadgrobni spomenik Aurelija Dioniza iz Tiberijasa, kraj Senja ploča o postojanju sinagoge u Mursi (Osijek) 10. st. izaslanici kralja Mihajla Krešimira II. Mar Saul i Mar Josef u Cordobi (prenose pismo hazarskom vladaru) ?? 1326. spominje se prvi židovski liječnik u Dubrovniku 1362. u dokumentima splitske nadbiskupije govori se o sinagogi 1373. najstariji sudski spis u kojem se spominje Židov u Zagrebu (Elias Judaeus) 1392. U Zadru sklopljen ugovor "Condotta" između ugarsko-hrvatskog povjerenika i Židova o zaštiti židovskih prava i imovine i o njihovom izuzimanju iz crkvene jurisdikcije 1444. u sudskim spisima opisana provala u "domus judaeorum" u Zagrebu 1492. izgon Židova iz Španjolske 1496. Židova iz Portugala; neki stižu u Dubrovnik i Split 1502. proces desetorici Židova zbog navodonog "ritualnog umorstva" u Dubrovniku 1515. izgon Židova iz Dubrovnika 1532. povrat Židova u Dubrovnik 1538. osnovana židovska općina, Universitas Hebraeorum, Universita degli Ebrei, Scuola degli Ebrei 1540. ograničena sloboda kretanja i stanovanja u Dubrovniku; uveden "židovski znak": žuta krpa i šešir 1546. osnovan geto u Dubrovniku 1553. u Splitu formalno priznata židovska općina: "Universita degli Ebreo" 1556-58. Amatus Lusitanus u Dubrovniku 1568. prvi ugovor, "Condotta", između šibenskog Velikog vijeća i židovskih novčara Rafaela i Grisona Cizzoa 1573. utemeljeno Židovsko groblje na Marjanu u Splitu 1580. u Splitu izdana dozvola Danijelu Rodgriguezu da gradi skelu 1638. u Splitu živi 217 Židova 1652. u Dubrovniku židovska općina kupuje zemljište na kojem je njeno groblje 1724. odlukom Malog vijeća Dubrovačke republike javno spaljeni svi primjerci Talmuda i druge židovske knjige u Dubrovniku 1728. renovirana i rekonstruirana sinagoga iz 15. st. u Splitu 1729. Hrvatski sabor zabranjuje Židovima stalni boravak na području kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ali im većina gradova dozvoljava trodnevne dolaske na sajmove (objavljena "Prava i dužnosti" Židova u Mletačkoj republici) 1753. general Beck u Varaždinu dopušta židvoskim trgovcima boravak zbog opskrbe garnizona 1756. Marija Terezija odbija sugestiju grofa Batthanyanija da se Židovima dopusti privremeni boravak (trgovanje) 1770/71. elaborat grofa Franje Patačića o stalnom naseljavanju Židova u Hrvatskoj oko 1770. u Križevcu nekoliko obitelji 1776. prvi Židovi naselili se u Osijeku 1777. prvi Židovi naselili se u Varaždinu 1778. nekoliko židovskih obitelji u Rijeci (doselili iz Splita) 1781-1783. EDIKT O TOLERANCIJI JOSIPA II., počinje se u hrvatskoj primjenjivati 1782. 1787. nakon 300 godina doselili prvi Židovi u Zagreb 1790. Židovi u Čakovcu osnovali općinu 1791. Židovi u Francuskoj dobili sva građanska prava: odjek u Dalmaciji i zemljama pod Austrijom 1806. 20 obitelji sa 75 članova osnovali Židovsku općinu u Zagrebu 1806-1808. francuska vojna uprava u Dalmaciji proglasila ravnopravnost Židova; ukida splitski i dubrovački geto 1809. prvi rabin u Zagrebu: Aron Palotta 52 Židova u Zagrebu 1811. u Zagrebu osnovano Židovsko groblje (na Rokovom perivoju) 1811/12. u Splitu živi 175, u Dubrovniku 227 Židova 1821. u Splitu osnovana jedina židovska škola u Dalmaciji 1826. u Varaždinu otvorena židovska škola, prva u Hrvatskoj, sa 65 djece 1833. u Zagrebu otkupljena zgrada za općinu i sinagogu na uglu Petrinjske i Amruševe ulice 1838. u Zagrebu 300 Židova 1838/39. protužidovski izgradi zagrebačkih trgovaca sa zahtjevom da se sve Židovi prisilno iseli iz grada; protest zagrebačke i varaždinske općine (1839.): prvi put zajednički nastup Židova u Hrvatskoj kao jednog tijela: peticija zagrebačke i varaždinske židovske općine u ime ostalih hebrejskih općina u Hrvatskoj i Slavoniji Hrvatskom saboru 18. 5. 1839. za uređenje građanskog položaja 1840. Hrvatsko-ugarski sabor dopušta stalno naseljavanje Židova u Hrvatskoj, osim u rudarskim krajevima. Hrvatski sabor preporuča postepeno izjednačavanje građanskih prava Židova s ostalima (* Zakonskim člankom 29 Ugarskog sabora određuje se da domaći i udomljeni Židovi mogu svugdje prebivati osim u rudarskim mjestima, graditi tvornice, baviti se trgovinom i obrtom, držati židovske pomoćnike, baviti se znanošću i umjetnošću; matične knjige voditi u zemaljskom jeziku; stjecati nekretnine; * u Hrvatskoj i Slavoniji to se ne provodim pojedinci ne mogu stjecati nekretnine, samo općine uz carsku dozvolu) 1841. u Zagrebu osnovana trogodišnja židovska škola na njemačkom (Bildungsschule). Zbog reformi u bogoslužju nastao raskol u općini na "neologe" i "ortodokse" 1843. proširen krug zanimanja * u peticiji 23. 4. 1843. zagrebačka općina - u ime svih židovskih općina - poziva Hrvatski sabor na emancipaciju Židova (analizom zak. čl. 19 iz 1840.) 1846. u Hrvatskoj Židovi se se jednokratnim otkupom mogu osloboditi tolerancione takse 1848. Iz Narodnih zahtijevanja, 25. 3.: ... izjednačnje svih građana u pravima, ali i dužnostima bez obzira na vjersku ili koju drugu pripadnost... * 26. 4. austrijski ustav, ravnopravnost, posjedovanje nekretnina, sloboda bogoslužja, ukinute tolerancijske takse; * u Hrvatskoj i Slavoniji nema odjeka 1849. Oktroirani ustav, 4. 3. (u Hrvatskoj proglašen 6. 9.) ...Židovi cijele Carevine austrijanske jednaki s kršćanima u svim građanskim pravima... u Osijeku osnovana Židovska općina 1850. prvi Židov biran u gradsko zastupstvo u Zagrebu (Gjuro Hirschler) 1851. u Carevini, za apsolutizma, zabrana posjedovanja nekretnina i ograničenje građanskih sloboda za Židove 1853. * 2. 10. car. naredb. ograničeno posjedovanje nekretnina prema propisina prije 1948. (nekretnine kupljene 1848/53. smiju zadržati) 1856. (25. 7.) uveden u civilnu Hrvatsku i Slavoniju Dvorski dekret 1. 10. 1846. s naredbom Juramentum more judaico: posebna židovska prisega (sud upozprava da je krivokletsvo grijeh izložen kaznenom progonu; prisega u prisutnoti rabina) 1859. vlarskim patentom u habsburškoj monarhiji Židovi dobili pravo posjeda nekretnina 1860. * Carskim patentem od 18. 2. 1860. Židovima dopušteno posjedovanje nekretnina i zemljišta (ako ga sami obrađuju) u Splitu Vid Morpurgo otvara knjižaru s posudbenom bibliotekom 1861. u Đakovu osnovana Hevra kadiša, s pokroviteljem Josipom Jurjem Strossmayerom 1864. u židovskoj školi u Zagrebu uvodi se hrvatski jezik u nastavu 1867. austrijski temeljni zakon, 21. 12., proglašava građansku ravnopravnost Židova; mađarski zakon, 28. 12., proglašava građansku ravnopravnost Židova (u Hrvatskoj je vjera u nadležnosti Hrvatskog sabora; pitanje se rješava nakon nagodbe 1868.) nova sinagoga u Zagrebu 1870. Vid Morpurgo izabran za poslanika Narodne stranke u Dalmatinskom saboru 1873. HRVATSKI SABOR IZGLASAVA ZAKON O PUNOJ RAVNOPRAVNOSTI ŽIDOVA U HRVATSKOJ 19. 9. 1873. (SANKCIJA 21. 10.) "Sljedbenici izraelitičke vjere" u pogledu vjerozakona i "uživanja pravah političkih i građanskih ravnopravni s pripadnicima ostalih zakonom odobrenih religija" 1878. okupacija Bosne 1880. u Zagrebu 1285 Osijek najveća općina: 1493 1881. Hrvatsko-slavonska vojnička granica vraćena pod vlast Sabora 1885. hrvatski jezik uveden u bogoslužje u Zagrebu (Hosea Jacobi) 1887. u Zagrebu osnovano "Izraelitsko gospojinsko društvo Jelena Prister" prvi Židov, dr. Ljudevit Schwarz, izabran u Hrvatski sabor 1890. u Zagrebu 2.000 Židova 1892. u Beču La Benevolencia, dobrotvorno, potporno i kulturno društvo seferda iz Bosne 1896. Esperanza (Sociedad ee los Studios Sefardim en Vienna) "kulturno i duševno uzdizanje sefardskog življa i aktiviranje Sefarda" 1897. Prvi svjetski cionistički kongres u Baselu 1898. u Zagrebu osnovano židovsko studentsko društvo "Literarni sastanci židovske omladine, cionističke orijentacije Prijedlog dr. Huge Spitzera da se osnuje zajednički savez židovskih općina u Hrvatskoj; odbija zagrebačka općine zbog bojazni od gubitka autonomije 1900. 20.000 Židova u Hrvatskoj; hrvatski jezik kao materinji obilježuje 54% Židova u Zagrebu, 35 % u Hrvatskoj u Zagrebu 3237 (3195 Szabo) 1902. zagrebački rabin dr. Gavro Schwarz izdao prvi židovski molitvenik s hrvatskim prijevodom u Beču osnovano Bar Giora, Društvo visokoškolaca iz Jugoslavije, prestalo djelovati 1927.; svake druge godine kongresi 1904. u Zagrebu osnovan "Klub hrvatskih sveučilišnih građana Židova - Judeja" u Slavonskom brodu održana prva "Cionistička konferencija studenata i visokoškolaca južnoslavenskih zemalja" (Bar Giora, Judeja) 1905. u Saboru Osnova interkonfesionalnog zakona (12. 12.) i Osnova o uređenju izraelitskih bogoštovnih općina (na temelju austrijskog zakona iz 1890.) 1906. u Osijeku osnovana lokalna organizacija Židovskog nacionalnog fonda, Keren Kajemet Le Jisrael u Zagrebu počeo izlaziti prvi židovski list na hrvatskom "Židovska smotra" (do 1914.; od 1909/11. u Osijeku, gdje je sjedište Zemaljskog udruženja cionista južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske monarhije, osn. 1909.) Hrvatski sabor donio Zakon o uređenju Izraelitskih bogoštovnih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji konferencija omladinskih društava u Slavonskom Brodu (organizirali: Judeja i Bar Giora) + Lavoslav Schwarz 1908. aneksija Bosne 1909. u Slavonskom brodu osnovano Zemaljsko udruženje cionista južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske monarhije (predsjednik dr. Hugo Spitzer; do 1911. sjedište u Osijeka, potom u Zagrebu) 1911. u Zagrebu osnovan Dom zaklade Lavoslava Švarca za stare i nemoćne 1913. u Zagrebu osnovani "Židovsko športsko i gombalačko društvo Makabi" u Zagrebu Izraelska ferijalna kolonija Tilde Deutsch Maceljske" 1917. u Zagrebu počeo izlaziti dvotjednik tjednik "Židov" (izd. Zemaljska konferencija cionista, ur. H. Spitzer; od 1926. vlasnik Savez cionista u Kraljevini SHS, ur. Julio Rosenberg); do 1941.) lord Balfour, ministar vanjskih poslova Velike Britanije izdaje deklaraciju o podršci stvaranja židovske nacionalne države u Palestini) 1918. osnovana Zemaljska organizacija cionista iz jugoslavenskih zemalja (Federacija cionista Jugoslavije, Lador); predsjednik H. Spitzer (do 1922.) 16. 11. 1918. spomenica Zemaljske organizacije cionista iz jugoslavenskih zemalja Narodnom Vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba. Potpisnici dr. Ivan Jacobi (sin zagrebačkog rabina), dr. Aleksandar Licht Memorandum novoj vlasti: traže jednaka prava, mogućnost osnivanja židovskih općina i njihovog saveza, i "ustavno parlamentarno zastupstvo židovske narodne manjine". 1. 12. 1918. proglašena nova država Kraljevina SHS 1919. u Zagrebu osnovački kongres Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina u Kraljevini SHS; predsjednik dr. Hugo Spitzer u Osijeku (Slavonskom brodu?) osnovan Savez židovskih omladinskih udruženja Savez cionista Jugoslavije u Zagrebu (Zemaljski odbor - egzekutiva); cionistika zemaljska konferencija 6. 1. 1919. Savez cionista u Zagrebu podnosi (9. 4. 1919.) na temelju Memoranduma iz 1918. predstavku predstavniku vlade SHS, banu Palečeku, sa zahtjevom da Židovi budu priznati kao narodna manjima (tada i židovske organizacije traže da pariška konferencija nametne takve obaveze nasljednicama Austro-Ugarske) Gideon, glasilo Saveza omladinskih društava (ur. Robert Glucksthal) 1920. na Tehničkom fakultetu u Brnu Ivrija; na čeku Berthold Freund iz Vukovara i Hajim Samokovlija iz Sarajeva; 1921. predsjednik Felix Stein iz Osijeka, predpredsjednik Mirko Weber iz Bjelovara; u Parizu i Pragu udruživili se u Ivriju 1921. Prvi redovni kongres Savez Jevrejskih vjeroispovjednih općina, u Zagrebu; predsjednik advokat dr. Hugo Spitzer iz Osijeka protest protiv naredbe o izgonu židovskih obitelji kao stranih državljana; neki iselili u Zagrebu 5970 1922. Osnivačka konferencija saveza kantora Jugoslavije sa sjedištem u Zagrebu; predsjednik nadkantor Josip Rendi iz Zagreba (do 1927), kasnije dr. David Meisel iz Karlovca u Zagrebu društvo "Narodni rad", židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj, pod vodstvom pisca i knjižara dr. Mirka Breyera u Zagrebu Haaviv (Proljeće), list za djecu (do 1941.) 1923. u Zagrebu osnovan Savez rabina Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu 1924. u Zagrebu osnovan Ahdut hacofim, udruženje židovskih izviđača, kasnije Hašomer hacair (cionističko-socijalistički pokret) Savez počinje sakupljati rukopise i otiske, slike i uspomene "Starine i relikvije" kao temelj muzeja Savez ortodoksnih općina Jugoslavije u Zagrebu osnovan klub sefardskih akademičara (?) 1925. u Zagrebu osnovan "Makabi savez" za Jugoslaviju u Zagrebu osnovana samostalna ortodoksna općina u Zagrebu osnovano sefardsko studentsko društvo Esperanza (?) 1926. u Zagrebu sefardi istupili iz Židovske općine i osnovali svoju općinu (pod utjecajem secesionističkog sefardskog pokreta) list Hanoar (Omladina) (do 1937.) 1927. u Zagrebu Židovska općina gradi zgradu nadrabinata na uglu Petrinjske i Amruševe 1928. u Zagrebu osnovan Savez cionističkih žena Jugoslavije 1929. Zakon o vjerskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji; (slična načela kao 1906.) 1930. Judeja se ujedinila sa sefardskom grupom Esperanza (prema bečkoj) u Cionistički akademski klub Konferencija Sefarda balkanskih zemalja (obnovljena veza s cionistima) 1931. u Zagrebu završen arhitektonski natječaj za projekt "Židovska bolnica": 225 projektanata iz zemlje i inozemstva u Jugoslaviji 71.000 Židova zagrebački novi statuti (cionisti protiv financijera, konzervativaca, što znači: asimilanata) Svjetska unija općih cionista u Baselu (opći cionisti, između prijašnjih dviju struja: socijalističkog cionizma, Poalej cion i vjerskog, Mizrahi) 1932. počela akcija za otkup zemlje za useljenike iz Jugoslavije u Palestinu Omanut (Umjetnost) (do 1941.) 1933. u Zagrebu osnova Odbor za pomoć Židovima iz Njemačke (do 1940. 50 000 osoba iz Njemačke prošlo; 4 000 stradalo nakon okupacije Jugoslavije) u Osijeku osnovana "Cionističko revizionistička organizaija Vladimir Jabotinsky u Zagrebu osnovano pjevačko društvo Ahdut koje štampa židovske note 1934. program Svjetske unije općih cionista prihvaćen u Jugoslaviji; produbljivanje sukoba s ljevicom u Palestini osnovan Hitahdut olej Jugoslavija, udruženja iseljenika iz Jugoslavije Jevrejski list (cionističko glasilom r,. Theodor Buchler) 1935. osnovani omladinski pokreti Kadima, Akiva, Tehelet lavan podjela općih cionista na grupu A: Svjetski savez (općih cionista) i B: Svjetsku uniju (općih cionista), kojoj je pristupila jugoslavenska grupa U Savezu cionista Jugoslavije - kritika Saveza zbog ljevičarstva, koje ne odgovara stvarnoj strukturi Saveza; omladina sklona ljevici u Osijeku osnovana "Cionističko revizionistička organizaija Vladimir Jabotinsky" u Zagrebu osnovano pjevačko društvo Ahdut koje štampa židovske note 1936. David Frankfurter, sin vinkovačkog nadrabina izvršio u Davosu atentat na Wilhelma Gustlofa, nacista u Švicarskoj u Zagrebu osnovana Židovska književna zadruga Safrut u Ženevi osnovan Svjetski židovski kongres 1937. Dr. Šalom Freiberger rabin u Zagrebu 1938. najveći val židovskih izbjeglica iz Njemačke, Austrije, Čegoslovačke; antisemitizam 1939. u Zagrebu posvećena "Zimska sinagoga" u Amruševoj 8 1940. na prijedlog ministra Korošca donesena dva antisemitska zakona: O ograničavanju upisa Židova u srednje i visoke škole; O ograničavanju sudjelovanja Židova u trgovini prehrambenim proizvodima) 1941. 25 000 (+ 2 000 asimilanata) 25. 3. vlada Cvetković-Maček potpisuje sporazum o pristupu Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu 10. 4. u Zagrebu proglašena Nezavisna Država Hrvatska 10. 4. u Osijeku spaljena velika sinagoga u Gornjem gradu 18. 4. zakonska odredba NDH "o sačuvanju hrvatske narodne imovine", kojom se poništavaju svi pravni poslovi sa Židovima 20. 4. kraj Koprivnice formiran prvi koncentracioni logor Danica (500 Židova) 30. 4. NDH: zakonske odredbe o "državljanstvu" (Židovi i Srbi izgubili državljanstvo i postali "državni pripadnici"); zakonske odredbe o "rasnoj pripadnosti"; "o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda" 17. 5. NDH, naredba o otpuštanju svih Židova iz državne službe 31. 5. iz Zagreba odvedeno 165 židovskih omladinca na Jadovno i ubijeno POTKRAJ SVIBNJA FORMIRAN KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC, TO JEST LOGOR I - KRAPJE (UBIJENO OKO 20.000 ŽIDOVA S TERITORIJA NDH) 2. 6. naredba Ante Pavelića o kolektivnoj odgovornosti Židova za "uznemirivanje pučanstva i otežavanje opskrbe stanovništva spekulacijama" 5. 6. zakonske odredbe NDH "o sprečavanju prikrivanja židovskog imetka" i "obaveznoj prijavi svog židovskog imetka" 22. 6. iz Zagreba odvedeno više od 1000 Židova na Jadovno, gdje su ubijeni 27. 6. u Zagrebu iz stana obitelji Engel počela emitirati radiostanica CK KPJ s pozivima na ustanak 27. 6. iz Karlovca odvedeni svi mlađi Židovi na Jadovno i ubijeni 9. 7. u Zagrebu strijeljano 10 vodećih intelektualaca, 6 Židova, kao začetnici atentata na policijskog agenta 14. 7. u Varaždinu uhapšeni svi Židovi i odvedeni u logore 4. 8. u Zagrebu strijeljano 189 Židova i komunista zbog napada na ustašku satniju kraj Botaničkog vrta 10. 8. poginuo Pavle Pap, član SK KPJ, organizator ustanka u Dalmaciji, prvi Židov narodni heroj RUJAN: FORMIRAN KONCENTRACIONI LOGOR U LOBOR-GRADU (PROŠLO 2000 ŽIDOVSKIH ŽENA I DJECE; 200 UMRLO U LOGORU, OSTALI UJESEN 1942. ODVEDENI U AUSCHIWITZ I UBIJENI) 10. 10. u Zagrebu rušenje velike sinagoge u Praškoj iz "urbanističkih razloga" 31. 10. zagrebački Židovi predali ustašama kontribuciju od 1000 kg zlata PROSINAC: LOGOR ZA ŽIDOVE U ĐAKOVU (PROŠLO 3000 ŽIDOVKI I DJECE; U LOGORU UMRLO 516, OSTALI 1942. ODVEDENI U JASENOVAC I ODMAH UBIJENI) SRPANJ-PROSINAC 1941. U ANTIFAŠISTIČKE GRUPE U GRADOVIMA I U PARTIZANE STUPILO 1300 ŽIDOVA 1942. 8. 1. iz Zagrebu i sjeverozapadne Hrvatske više tisuća Židova odvedeno u Jasenovac i Staru Gradišku (žene, djeca, starci; mlađih više nije bilo) 17. 1. zakonska odredba u NDH o unovčenju podržavljenih židovskih nekretnina bez naknade vlasnicima, a u korist državne riznice i o oduzimanju Židovima svih štednih knjižnica, vrijednosnih papira, nakita, dragocjenosti, sagova i umjetnina travanj; četnici u Lici ubili španjolske borce i partizanske vođe, Židove Roberta Domanyja i Adolfa Steinbergera (kasnije narodni heroji) proljeće ljeto: 40 židova liječnika pristupilo NOB; ujesen 1942. polovica partizanskog saniteta Židovi srpanj: formiran koncentracioni logor na Rabu; do ljeta 1943. 3.600 Židova 1943. 7. i 13. 5. preostalih 4.500 Židova u Zagrebu i Hrvatskoj uhapšeno i odvedeno u Auschwitz 8. i 9. 9. prigodom kapitulacije Italije 3.600 Židova u logoru na Rabu oslobodilo se samostalnom akcijom; formiran Židovski rapski bataljun s 243 boraca; 1.350 zatočenika pristupilo NOB; 1.820 prešlo na oslobođeni teritorij (1.650 od njih preživjelo rat); 250 zatočenika prebjeglo u Italiju; 204 ostali na Rabu, gdje su ih osvojivši Rab 1944. Nijemci odveli u Auschwitz 4. 10. borci Židovskog bataljuna ušli u sastav VII. banijske divizije NOV 1944. 25. 1. Nijemci minirali hram u Rijeci i počeli odvođenje Židova iz Rijeke i Istre u Auschwitz 11. 3. oko 300 židovskih žena i djece iz Splita odvedeno u Jasenovac 19. 3. ulaskom njemačkih trupa u Mađarsku "židovsko pitanje" u Bačkoj, Baranji i Međimurju prelazi u nadležnost GESTAPO-a 1945. zakonska odreba o izjednačavanju prava svih pripadnika NDH 9. 5. KAPITULACIJA TREĆEG RAJHA 11. 8. prva formalna sjednica izvršnog odbora Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina nakon rata studeni: prva poslijeratna konferencija jevrejskih općina Jugoslavije 1945-1946. od 121 predratnih židovskih općina u Jugoslaviji obnovljeno 36; prihvat povratnika iz logora; u općinama popisi preživjelih i prikupljeni podaci o poginulima i nestalima; 1946.u Zagrebu 2500 Židova (2000 domaćih, ostali iz drugih gradova) 1947. Savez donosi odluku o stvaranju centralnog židovskog arhiva u Beogradu prva poslijeratna konferencija 5 preživjelih rabina u Zagrebu otvoren dječji vrtić domari doma Lavoslav Švarc preseljeni iz Brezovice u Mlinarsku cestu 25 odmarališta Saveza na Jadranu 1948. u Zagrebu osnovan Pravni odsjek Saveza (zbog prikupljanja povijesne i arhivske građe) OSNOVANA DRŽAVA IZRAEL 4.056 ŽIDOVA IZ JUGOSLAVIJE ISELILO U IZRAEL (1. alija) Savez počinje izdavati Bilten 1949. 2.531 ŽIDOVA ISELILO U IZRAEL (2. alija) 1950. opći program pomoći američkog JOINT-a jugoslavenskoj židovskoj zajednici 409 ŽIDOVA ISELILO U IZRAEL (3. alija) Savez počinje izdavati Bilten 1951. 658 ŽIDOVA ISELILO U IZRAEL (4. alija) 1200 Židova iz Hrvatske; općina 1200 članova 1952. svečano otkriven spomenik židovskim žrtvama fašizma u Zagrebu i Đakovu otvoren Centralni jevrejski istorijski muzej Saveza u Beogradu 84 ŽIDOVA ISELILO I IZRAEL (5. alija) 1953. Josip Broz Tito izabran za pokrovitelja Svjetskog odbora 1. za spomenik Nepoznatom židovskom mučeniku u Parizu; 2. za spomenik za 6 milijuna židovskih žrtava rata u New Yorku Ivana Meštrovića; ambasador FNRJ sadi drvo u jugoslavenskom dijelu Šume mučenika u Izraelu 1954. u Zagrebu počela izgradnja nove kuće Doma Lavoslav Švarc osnovan pjevački zbor Židovske općine u Zagrebu 1955. završena sabirna akcija za Šumu mučenika i Izraelu; 60.000 stabala u jugoslavenskom dijelu) 1956. prvi Nagradni konkurs Saveza za naučne, književne i umjetničke radove sa židovskom tematikom restaurirana sinagoga u Dubrovniku i Splitu 1957. dom Lavoslava Švarca preseljen u Bukovačku 55 1958. prema popisu u Jugoslaviji 6.691 Židov, 3.244 obitelji. 1960. u Beogradu otvoren za javnost Jevrejski istorijski muzej 1960. uz pomoć R. Edelmana iz Kopenhagena sređeni fondovi Biblioteke "Dr. Lavoslav Šik" u Židovskoj općini u Zagrebu 1965. u Osijeku otkriven spomenik Židovima Osijeka i Slavonije, žrtvama fašizma 1988. izložba u Zagrebu "Židovi na tlu Jugoslavije" 1991. rasap Saveza jevrejskih općina Jugoslavije 1992. početak koordiniranog rada židovskih općina u Hrvatskoj 1995. utemeljenje Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj 1996. Voice 1999. u Koordinaciji 10 općina |
|
Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.
 |