O nama
200 godina
Ustanove i institucije
Virtualna šetnja
Baština
Povijest
Povijesni podaci židovske zajednice u Hrvatskoj
Sinagoge
Židovska groblja
Demografija
Kronologija židovstva u Hrvatskoj
Povijesni podaci židovske općine Zagreb
Kalendar
Tiskovine
Ostalo
Arhiva
Korisni linkovi
Zanimljivosti iz Izraela
DV Mirjam Weiller
Iz naše kuhinje
Socijalna skrb
Makabi Zagreb
Šoa Akademija
Galerija
 
home > Povijest > Povijesni podaci židovske zajednice u Hrvatskoj

Kronologija židovstva u Hrvatskoj

--------------------------------------------------------------------------------

70.

razoren Jeruzalem; početak dijaspore

2 -3. st.

uljanice s menorama u grobovima SALONE


3. st.

nadgrobni spomenik Aurelija Dioniza iz Tiberijasa, kraj Senja
ploča o postojanju sinagoge u Mursi (Osijek)


10. st.

izaslanici kralja Mihajla Krešimira II. Mar Saul i Mar Josef u Cordobi (prenose pismo hazarskom vladaru) ??


1326.

spominje se prvi židovski liječnik u Dubrovniku

1362.

u dokumentima splitske nadbiskupije govori se o sinagogi

1373.

najstariji sudski spis u kojem se spominje Židov u Zagrebu (Elias Judaeus)

1392.

U Zadru sklopljen ugovor "Condotta" između ugarsko-hrvatskog povjerenika i Židova o zaštiti židovskih prava i imovine i o njihovom izuzimanju iz crkvene jurisdikcije

1444.

u sudskim spisima opisana provala u "domus judaeorum" u Zagrebu

1492.

izgon Židova iz Španjolske

1496.

Židova iz Portugala; neki stižu u Dubrovnik i Split

1502.

proces desetorici Židova zbog navodonog "ritualnog umorstva" u Dubrovniku

1515.

izgon Židova iz Dubrovnika

1532.

povrat Židova u Dubrovnik

1538.

osnovana židovska općina, Universitas Hebraeorum, Universita degli Ebrei, Scuola degli Ebrei

1540.

ograničena sloboda kretanja i stanovanja u Dubrovniku; uveden "židovski znak": žuta krpa i šešir

1546.

osnovan geto u Dubrovniku

1553.

u Splitu formalno priznata židovska općina: "Universita degli Ebreo"

1556-58.

Amatus Lusitanus u Dubrovniku

1568.

prvi ugovor, "Condotta", između šibenskog Velikog vijeća i židovskih novčara Rafaela i Grisona Cizzoa

1573.

utemeljeno Židovsko groblje na Marjanu u Splitu

1580.

u Splitu izdana dozvola Danijelu Rodgriguezu da gradi skelu

1638.

u Splitu živi 217 Židova

1652.

u Dubrovniku židovska općina kupuje zemljište na kojem je njeno groblje

1724.

odlukom Malog vijeća Dubrovačke republike javno spaljeni svi primjerci Talmuda i druge židovske knjige u Dubrovniku

1728.

renovirana i rekonstruirana sinagoga iz 15. st. u Splitu

1729.

Hrvatski sabor zabranjuje Židovima stalni boravak na području kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ali im većina gradova dozvoljava trodnevne dolaske na sajmove (objavljena "Prava i dužnosti" Židova u Mletačkoj republici)

1753.

general Beck u Varaždinu dopušta židvoskim trgovcima boravak zbog opskrbe garnizona

1756.

Marija Terezija odbija sugestiju grofa Batthanyanija da se Židovima dopusti privremeni boravak (trgovanje)

1770/71.

elaborat grofa Franje Patačića o stalnom naseljavanju Židova u Hrvatskoj

oko 1770.

u Križevcu nekoliko obitelji

1776.

prvi Židovi naselili se u Osijeku

1777.

prvi Židovi naselili se u Varaždinu

1778.

nekoliko židovskih obitelji u Rijeci (doselili iz Splita)

1781-1783.

EDIKT O TOLERANCIJI JOSIPA II., počinje se u hrvatskoj primjenjivati 1782.

1787.

nakon 300 godina doselili prvi Židovi u Zagreb

1790.

Židovi u Čakovcu osnovali općinu

1791.

Židovi u Francuskoj dobili sva građanska prava: odjek u Dalmaciji i zemljama pod Austrijom

1806.

20 obitelji sa 75 članova osnovali Židovsku općinu u Zagrebu

1806-1808.

francuska vojna uprava u Dalmaciji proglasila ravnopravnost Židova; ukida splitski i dubrovački geto

1809.

prvi rabin u Zagrebu: Aron Palotta
52 Židova u Zagrebu

1811.

u Zagrebu osnovano Židovsko groblje (na Rokovom perivoju)

1811/12.

u Splitu živi 175, u Dubrovniku 227 Židova

1821.

u Splitu osnovana jedina židovska škola u Dalmaciji

1826.

u Varaždinu otvorena židovska škola, prva u Hrvatskoj, sa 65 djece

1833.

u Zagrebu otkupljena zgrada za općinu i sinagogu na uglu Petrinjske i Amruševe ulice

1838.

u Zagrebu 300 Židova

1838/39.

protužidovski izgradi zagrebačkih trgovaca sa zahtjevom da se sve Židovi prisilno iseli iz grada; protest zagrebačke i varaždinske općine (1839.): prvi put zajednički nastup Židova u Hrvatskoj kao jednog tijela: peticija zagrebačke i varaždinske židovske općine u ime ostalih hebrejskih općina u Hrvatskoj i Slavoniji Hrvatskom saboru 18. 5. 1839. za uređenje građanskog položaja

1840.

Hrvatsko-ugarski sabor dopušta stalno naseljavanje Židova u Hrvatskoj, osim u rudarskim krajevima. Hrvatski sabor preporuča postepeno izjednačavanje građanskih prava Židova s ostalima
(* Zakonskim člankom 29 Ugarskog sabora određuje se da domaći i udomljeni Židovi mogu svugdje prebivati osim u rudarskim mjestima, graditi tvornice, baviti se trgovinom i obrtom, držati židovske pomoćnike, baviti se znanošću i umjetnošću; matične knjige voditi u zemaljskom jeziku; stjecati nekretnine;
* u Hrvatskoj i Slavoniji to se ne provodim pojedinci ne mogu stjecati nekretnine, samo općine uz carsku dozvolu)

1841.

u Zagrebu osnovana trogodišnja židovska škola na njemačkom (Bildungsschule). Zbog reformi u bogoslužju nastao raskol u općini na "neologe" i "ortodokse"

1843.

proširen krug zanimanja
* u peticiji 23. 4. 1843. zagrebačka općina - u ime svih židovskih općina - poziva Hrvatski sabor na emancipaciju Židova (analizom zak. čl. 19 iz 1840.)

1846.

u Hrvatskoj Židovi se se jednokratnim otkupom mogu osloboditi tolerancione takse

1848.

Iz Narodnih zahtijevanja, 25. 3.: ... izjednačnje svih građana u pravima, ali i dužnostima bez obzira na vjersku ili koju drugu pripadnost...
* 26. 4. austrijski ustav, ravnopravnost, posjedovanje nekretnina, sloboda bogoslužja, ukinute tolerancijske takse;
* u Hrvatskoj i Slavoniji nema odjeka

1849.

Oktroirani ustav, 4. 3. (u Hrvatskoj proglašen 6. 9.) ...Židovi cijele Carevine austrijanske jednaki s kršćanima u svim građanskim pravima...
u Osijeku osnovana Židovska općina

1850.

prvi Židov biran u gradsko zastupstvo u Zagrebu (Gjuro Hirschler)

1851.

u Carevini, za apsolutizma, zabrana posjedovanja nekretnina i ograničenje građanskih sloboda za Židove

1853.

* 2. 10. car. naredb. ograničeno posjedovanje nekretnina prema propisina prije 1948. (nekretnine kupljene 1848/53. smiju zadržati)

1856.

(25. 7.) uveden u civilnu Hrvatsku i Slavoniju Dvorski dekret 1. 10. 1846. s naredbom Juramentum more judaico: posebna židovska prisega (sud upozprava da je krivokletsvo grijeh izložen kaznenom progonu; prisega u prisutnoti rabina)

1859.

vlarskim patentom u habsburškoj monarhiji Židovi dobili pravo posjeda nekretnina

1860.

* Carskim patentem od 18. 2. 1860. Židovima dopušteno posjedovanje nekretnina i zemljišta (ako ga sami obrađuju) u Splitu Vid Morpurgo otvara knjižaru s posudbenom bibliotekom

1861.

u Đakovu osnovana Hevra kadiša, s pokroviteljem Josipom Jurjem Strossmayerom

1864.

u židovskoj školi u Zagrebu uvodi se hrvatski jezik u nastavu

1867.

austrijski temeljni zakon, 21. 12., proglašava građansku ravnopravnost Židova; mađarski zakon, 28. 12., proglašava građansku ravnopravnost Židova (u Hrvatskoj je vjera u nadležnosti Hrvatskog sabora; pitanje se rješava nakon nagodbe 1868.)


nova sinagoga u Zagrebu

1870.

Vid Morpurgo izabran za poslanika Narodne stranke u Dalmatinskom saboru

1873.

HRVATSKI SABOR IZGLASAVA ZAKON O PUNOJ RAVNOPRAVNOSTI ŽIDOVA U HRVATSKOJ 19. 9. 1873. (SANKCIJA 21. 10.) "Sljedbenici izraelitičke vjere" u pogledu vjerozakona i "uživanja pravah političkih i građanskih ravnopravni s pripadnicima ostalih zakonom odobrenih religija"


1878.

okupacija Bosne

1880.

u Zagrebu 1285
Osijek najveća općina: 1493

1881.

Hrvatsko-slavonska vojnička granica vraćena pod vlast Sabora

1885.

hrvatski jezik uveden u bogoslužje u Zagrebu (Hosea Jacobi)

1887.

u Zagrebu osnovano "Izraelitsko gospojinsko društvo Jelena Prister"
prvi Židov, dr. Ljudevit Schwarz, izabran u Hrvatski sabor

1890.

u Zagrebu 2.000 Židova

1892.

u Beču La Benevolencia, dobrotvorno, potporno i kulturno društvo seferda iz Bosne

1896.

Esperanza (Sociedad ee los Studios Sefardim en Vienna) "kulturno i duševno uzdizanje sefardskog življa i aktiviranje Sefarda"

1897.

Prvi svjetski cionistički kongres u Baselu

1898.

u Zagrebu osnovano židovsko studentsko društvo "Literarni sastanci židovske omladine, cionističke orijentacije

Prijedlog dr. Huge Spitzera da se osnuje zajednički savez židovskih općina u Hrvatskoj; odbija zagrebačka općine zbog bojazni od gubitka autonomije

1900.

20.000 Židova u Hrvatskoj; hrvatski jezik kao materinji obilježuje 54% Židova u Zagrebu, 35 % u Hrvatskoj

u Zagrebu 3237 (3195 Szabo)

1902.

zagrebački rabin dr. Gavro Schwarz izdao prvi židovski molitvenik s hrvatskim prijevodom

u Beču osnovano Bar Giora, Društvo visokoškolaca iz Jugoslavije, prestalo djelovati 1927.; svake druge godine kongresi

1904.

u Zagrebu osnovan "Klub hrvatskih sveučilišnih građana Židova - Judeja"
u Slavonskom brodu održana prva "Cionistička konferencija studenata i visokoškolaca južnoslavenskih zemalja" (Bar Giora, Judeja)

1905.

u Saboru Osnova interkonfesionalnog zakona (12. 12.) i Osnova o uređenju izraelitskih bogoštovnih općina (na temelju austrijskog zakona iz 1890.)

1906.

u Osijeku osnovana lokalna organizacija Židovskog nacionalnog fonda, Keren Kajemet Le Jisrael


u Zagrebu počeo izlaziti prvi židovski list na hrvatskom "Židovska smotra" (do 1914.; od 1909/11. u Osijeku, gdje je sjedište Zemaljskog udruženja cionista južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske monarhije, osn. 1909.)

Hrvatski sabor donio Zakon o uređenju Izraelitskih bogoštovnih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji


konferencija omladinskih društava u Slavonskom Brodu (organizirali: Judeja i Bar Giora) + Lavoslav Schwarz

1908.

aneksija Bosne

1909.

u Slavonskom brodu osnovano Zemaljsko udruženje cionista južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske monarhije (predsjednik dr. Hugo Spitzer; do 1911. sjedište u Osijeka, potom u Zagrebu)

1911.

u Zagrebu osnovan Dom zaklade Lavoslava Švarca za stare i nemoćne

1913.

u Zagrebu osnovani "Židovsko športsko i gombalačko društvo Makabi"

u Zagrebu Izraelska ferijalna kolonija Tilde Deutsch Maceljske"

1917.

u Zagrebu počeo izlaziti dvotjednik tjednik "Židov" (izd. Zemaljska konferencija cionista, ur. H. Spitzer; od 1926. vlasnik Savez cionista u Kraljevini SHS, ur. Julio Rosenberg); do 1941.)

lord Balfour, ministar vanjskih poslova Velike Britanije izdaje deklaraciju o podršci stvaranja židovske nacionalne države u Palestini)

1918.

osnovana Zemaljska organizacija cionista iz jugoslavenskih zemalja (Federacija cionista Jugoslavije, Lador); predsjednik H. Spitzer (do 1922.)


16. 11. 1918.

spomenica Zemaljske organizacije cionista iz jugoslavenskih zemalja Narodnom Vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba. Potpisnici dr. Ivan Jacobi (sin zagrebačkog rabina), dr. Aleksandar Licht Memorandum novoj vlasti: traže jednaka prava, mogućnost osnivanja židovskih općina i njihovog saveza, i "ustavno parlamentarno zastupstvo židovske narodne manjine".

1. 12. 1918.

proglašena nova država Kraljevina SHS

1919.

u Zagrebu osnovački kongres Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina u Kraljevini SHS; predsjednik dr. Hugo Spitzer

u Osijeku (Slavonskom brodu?) osnovan Savez židovskih omladinskih udruženja

Savez cionista Jugoslavije u Zagrebu (Zemaljski odbor - egzekutiva); cionistika zemaljska konferencija 6. 1.

1919.

Savez cionista u Zagrebu podnosi (9. 4. 1919.) na temelju Memoranduma iz 1918. predstavku predstavniku vlade SHS, banu Palečeku, sa zahtjevom da Židovi budu priznati kao narodna manjima (tada i židovske organizacije traže da pariška konferencija nametne takve obaveze nasljednicama Austro-Ugarske)

Gideon, glasilo Saveza omladinskih društava (ur. Robert Glucksthal)

1920.

na Tehničkom fakultetu u Brnu Ivrija; na čeku Berthold Freund iz Vukovara i Hajim Samokovlija iz Sarajeva; 1921. predsjednik Felix Stein iz Osijeka, predpredsjednik Mirko Weber iz Bjelovara; u Parizu i Pragu udruživili se u Ivriju

1921.

Prvi redovni kongres Savez Jevrejskih vjeroispovjednih općina, u Zagrebu; predsjednik advokat dr. Hugo Spitzer iz Osijeka

protest protiv naredbe o izgonu židovskih obitelji kao stranih državljana; neki iselili

u Zagrebu 5970

1922.

Osnivačka konferencija saveza kantora Jugoslavije sa sjedištem u Zagrebu; predsjednik nadkantor Josip Rendi iz Zagreba (do 1927), kasnije dr. David Meisel iz Karlovca

u Zagrebu društvo "Narodni rad", židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj, pod vodstvom pisca i knjižara dr. Mirka Breyera

u Zagrebu Haaviv (Proljeće), list za djecu (do 1941.)

1923.

u Zagrebu osnovan Savez rabina Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu

1924.

u Zagrebu osnovan Ahdut hacofim, udruženje židovskih izviđača, kasnije Hašomer hacair (cionističko-socijalistički pokret)

Savez počinje sakupljati rukopise i otiske, slike i uspomene "Starine i relikvije" kao temelj muzeja

Savez ortodoksnih općina Jugoslavije

u Zagrebu osnovan klub sefardskih akademičara (?)

1925.

u Zagrebu osnovan "Makabi savez" za Jugoslaviju

u Zagrebu osnovana samostalna ortodoksna općina

u Zagrebu osnovano sefardsko studentsko društvo Esperanza (?)

1926.

u Zagrebu sefardi istupili iz Židovske općine i osnovali svoju općinu (pod utjecajem secesionističkog sefardskog pokreta)

list Hanoar (Omladina) (do 1937.)

1927.

u Zagrebu Židovska općina gradi zgradu nadrabinata na uglu Petrinjske i Amruševe

1928.

u Zagrebu osnovan Savez cionističkih žena Jugoslavije

1929.

Zakon o vjerskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji; (slična načela kao 1906.)

1930.

Judeja se ujedinila sa sefardskom grupom Esperanza (prema bečkoj) u Cionistički akademski klub

Konferencija Sefarda balkanskih zemalja (obnovljena veza s cionistima)

1931.

u Zagrebu završen arhitektonski natječaj za projekt "Židovska bolnica": 225 projektanata iz zemlje i inozemstva

u Jugoslaviji 71.000 Židova

zagrebački novi statuti (cionisti protiv financijera, konzervativaca, što znači: asimilanata)

Svjetska unija općih cionista u Baselu (opći cionisti, između prijašnjih dviju struja: socijalističkog cionizma, Poalej cion i vjerskog, Mizrahi)

1932.

počela akcija za otkup zemlje za useljenike iz Jugoslavije u Palestinu

Omanut (Umjetnost) (do 1941.)

1933.

u Zagrebu osnova Odbor za pomoć Židovima iz Njemačke (do 1940. 50 000 osoba iz Njemačke prošlo; 4 000 stradalo nakon okupacije Jugoslavije)

u Osijeku osnovana "Cionističko revizionistička organizaija Vladimir Jabotinsky

u Zagrebu osnovano pjevačko društvo Ahdut koje štampa židovske note

1934.

program Svjetske unije općih cionista prihvaćen u Jugoslaviji; produbljivanje sukoba s ljevicom

u Palestini osnovan Hitahdut olej Jugoslavija, udruženja iseljenika iz Jugoslavije

Jevrejski list (cionističko glasilom r,. Theodor Buchler)

1935.

osnovani omladinski pokreti Kadima, Akiva, Tehelet lavan

podjela općih cionista na grupu A: Svjetski savez (općih cionista) i B: Svjetsku uniju (općih cionista), kojoj je pristupila jugoslavenska grupa

U Savezu cionista Jugoslavije - kritika Saveza zbog ljevičarstva, koje ne odgovara stvarnoj strukturi Saveza; omladina sklona ljevici

u Osijeku osnovana "Cionističko revizionistička organizaija Vladimir Jabotinsky"

u Zagrebu osnovano pjevačko društvo Ahdut koje štampa židovske note

1936.

David Frankfurter, sin vinkovačkog nadrabina izvršio u Davosu atentat na Wilhelma Gustlofa, nacista u Švicarskoj

u Zagrebu osnovana Židovska književna zadruga Safrut

u Ženevi osnovan Svjetski židovski kongres

1937.

Dr. Šalom Freiberger rabin u Zagrebu

1938.

najveći val židovskih izbjeglica iz Njemačke, Austrije, Čegoslovačke; antisemitizam

1939.

u Zagrebu posvećena "Zimska sinagoga" u Amruševoj 8

1940.

na prijedlog ministra Korošca donesena dva antisemitska zakona: O ograničavanju upisa Židova u srednje i visoke škole; O ograničavanju sudjelovanja Židova u trgovini prehrambenim proizvodima)

1941.

25 000 (+ 2 000 asimilanata)

25. 3. vlada Cvetković-Maček potpisuje sporazum o pristupu Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu

10. 4. u Zagrebu proglašena Nezavisna Država Hrvatska

10. 4. u Osijeku spaljena velika sinagoga u Gornjem gradu

18. 4. zakonska odredba NDH "o sačuvanju hrvatske narodne imovine", kojom se poništavaju svi pravni poslovi sa Židovima

20. 4. kraj Koprivnice formiran prvi koncentracioni logor Danica (500 Židova)

30. 4. NDH: zakonske odredbe o "državljanstvu" (Židovi i Srbi izgubili državljanstvo i postali "državni pripadnici"); zakonske odredbe o "rasnoj pripadnosti"; "o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda"

17. 5. NDH, naredba o otpuštanju svih Židova iz državne službe

31. 5. iz Zagreba odvedeno 165 židovskih omladinca na Jadovno i ubijeno

POTKRAJ SVIBNJA FORMIRAN KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC, TO JEST LOGOR I - KRAPJE (UBIJENO OKO 20.000 ŽIDOVA S TERITORIJA NDH)

2. 6. naredba Ante Pavelića o kolektivnoj odgovornosti Židova za "uznemirivanje pučanstva i otežavanje opskrbe stanovništva spekulacijama"

5. 6. zakonske odredbe NDH "o sprečavanju prikrivanja židovskog imetka" i "obaveznoj prijavi svog židovskog imetka"

22. 6. iz Zagreba odvedeno više od 1000 Židova na Jadovno, gdje su ubijeni

27. 6. u Zagrebu iz stana obitelji Engel počela emitirati radiostanica CK KPJ s pozivima na ustanak

27. 6. iz Karlovca odvedeni svi mlađi Židovi na Jadovno i ubijeni

9. 7. u Zagrebu strijeljano 10 vodećih intelektualaca, 6 Židova, kao začetnici atentata na policijskog agenta

14. 7. u Varaždinu uhapšeni svi Židovi i odvedeni u logore

4. 8. u Zagrebu strijeljano 189 Židova i komunista zbog napada na ustašku satniju kraj Botaničkog vrta

10. 8. poginuo Pavle Pap, član SK KPJ, organizator ustanka u Dalmaciji, prvi Židov narodni heroj

RUJAN: FORMIRAN KONCENTRACIONI LOGOR U LOBOR-GRADU (PROŠLO 2000 ŽIDOVSKIH ŽENA I DJECE; 200 UMRLO U LOGORU, OSTALI UJESEN 1942. ODVEDENI U AUSCHIWITZ I UBIJENI)

10. 10. u Zagrebu rušenje velike sinagoge u Praškoj iz "urbanističkih razloga"

31. 10. zagrebački Židovi predali ustašama kontribuciju od 1000 kg zlata

PROSINAC: LOGOR ZA ŽIDOVE U ĐAKOVU (PROŠLO 3000 ŽIDOVKI I DJECE; U LOGORU UMRLO 516, OSTALI 1942. ODVEDENI U JASENOVAC I ODMAH UBIJENI)

SRPANJ-PROSINAC 1941. U ANTIFAŠISTIČKE GRUPE U GRADOVIMA I U PARTIZANE STUPILO 1300 ŽIDOVA

1942.

8. 1. iz Zagrebu i sjeverozapadne Hrvatske više tisuća Židova odvedeno u Jasenovac i Staru Gradišku (žene, djeca, starci; mlađih više nije bilo)

17. 1. zakonska odredba u NDH o unovčenju podržavljenih židovskih nekretnina bez naknade vlasnicima, a u korist državne riznice i o oduzimanju Židovima svih štednih knjižnica, vrijednosnih papira, nakita, dragocjenosti, sagova i umjetnina

travanj; četnici u Lici ubili španjolske borce i partizanske vođe, Židove Roberta Domanyja i Adolfa Steinbergera (kasnije narodni heroji)

proljeće ljeto: 40 židova liječnika pristupilo NOB; ujesen 1942. polovica partizanskog saniteta Židovi

srpanj: formiran koncentracioni logor na Rabu; do ljeta 1943. 3.600 Židova

1943.

7. i 13. 5. preostalih 4.500 Židova u Zagrebu i Hrvatskoj uhapšeno i odvedeno u Auschwitz

8. i 9. 9. prigodom kapitulacije Italije 3.600 Židova u logoru na Rabu oslobodilo se samostalnom akcijom; formiran Židovski rapski bataljun s 243 boraca; 1.350 zatočenika pristupilo NOB; 1.820 prešlo na oslobođeni teritorij (1.650 od njih preživjelo rat); 250 zatočenika prebjeglo u Italiju; 204 ostali na Rabu, gdje su ih osvojivši Rab 1944. Nijemci odveli u Auschwitz

4. 10. borci Židovskog bataljuna ušli u sastav VII. banijske divizije NOV

1944.

25. 1. Nijemci minirali hram u Rijeci i počeli odvođenje Židova iz Rijeke i Istre u Auschwitz

11. 3. oko 300 židovskih žena i djece iz Splita odvedeno u Jasenovac

19. 3. ulaskom njemačkih trupa u Mađarsku "židovsko pitanje" u Bačkoj, Baranji i Međimurju prelazi u nadležnost GESTAPO-a

1945.

zakonska odreba o izjednačavanju prava svih pripadnika NDH

9. 5. KAPITULACIJA TREĆEG RAJHA

11. 8. prva formalna sjednica izvršnog odbora Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina nakon rata

studeni: prva poslijeratna konferencija jevrejskih općina Jugoslavije

1945-1946.

od 121 predratnih židovskih općina u Jugoslaviji obnovljeno 36; prihvat povratnika iz logora; u općinama popisi preživjelih i prikupljeni podaci o poginulima i nestalima; 1946.u Zagrebu 2500 Židova (2000 domaćih, ostali iz drugih gradova)

1947.

Savez donosi odluku o stvaranju centralnog židovskog arhiva u Beogradu

prva poslijeratna konferencija 5 preživjelih rabina

u Zagrebu otvoren dječji vrtić

domari doma Lavoslav Švarc preseljeni iz Brezovice u Mlinarsku cestu 25

odmarališta Saveza na Jadranu

1948.

u Zagrebu osnovan Pravni odsjek Saveza (zbog prikupljanja povijesne i arhivske građe)

OSNOVANA DRŽAVA IZRAEL

4.056 ŽIDOVA IZ JUGOSLAVIJE ISELILO U IZRAEL (1. alija)

Savez počinje izdavati Bilten

1949.

2.531 ŽIDOVA ISELILO U IZRAEL (2. alija)

1950.

opći program pomoći američkog JOINT-a jugoslavenskoj židovskoj zajednici

409 ŽIDOVA ISELILO U IZRAEL (3. alija)

Savez počinje izdavati Bilten

1951.

658 ŽIDOVA ISELILO U IZRAEL (4. alija)

1200 Židova iz Hrvatske; općina 1200 članova

1952.

svečano otkriven spomenik židovskim žrtvama fašizma u Zagrebu i Đakovu

otvoren Centralni jevrejski istorijski muzej Saveza u Beogradu

84 ŽIDOVA ISELILO I IZRAEL (5. alija)

1953.

Josip Broz Tito izabran za pokrovitelja Svjetskog odbora 1. za spomenik Nepoznatom židovskom mučeniku u Parizu; 2. za spomenik za 6 milijuna židovskih žrtava rata u New Yorku Ivana Meštrovića; ambasador FNRJ sadi drvo u jugoslavenskom dijelu Šume mučenika u Izraelu


1954.

u Zagrebu počela izgradnja nove kuće Doma Lavoslav Švarc

osnovan pjevački zbor Židovske općine u Zagrebu

1955.

završena sabirna akcija za Šumu mučenika i Izraelu; 60.000 stabala u jugoslavenskom dijelu)

1956.

prvi Nagradni konkurs Saveza za naučne, književne i umjetničke radove sa židovskom tematikom

restaurirana sinagoga u Dubrovniku i Splitu

1957.

dom Lavoslava Švarca preseljen u Bukovačku 55

1958.

prema popisu u Jugoslaviji 6.691 Židov, 3.244 obitelji.

1960.

u Beogradu otvoren za javnost Jevrejski istorijski muzej

1960.

uz pomoć R. Edelmana iz Kopenhagena sređeni fondovi Biblioteke "Dr. Lavoslav Šik" u Židovskoj općini u Zagrebu

1965.

u Osijeku otkriven spomenik Židovima Osijeka i Slavonije, žrtvama fašizma

1988.

izložba u Zagrebu "Židovi na tlu Jugoslavije"

1991.

rasap Saveza jevrejskih općina Jugoslavije

1992.

početak koordiniranog rada židovskih općina u Hrvatskoj

1995.

utemeljenje Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj

1996.

Voice

1999.

u Koordinaciji 10 općina

 
Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.