O nama
200 godina
Ustanove i institucije
Virtualna šetnja
Baština
Povijest
Povijesni podaci židovske zajednice u Hrvatskoj
Povijesni podaci Židovske općine Zagreb
Kalendar
Tiskovine
Ostalo
Arhiva
Korisni linkovi
Zanimljivosti iz Izraela
DV Mirjam Weiller
Iz naše kuhinje
Socijalna skrb
Makabi Zagreb
Šoa Akademija
Sigurnosna pravila
Galerija
 
home > Povijest

Povijesni podaci Židovske općine Zagreb

Kronologija Židovske općine Zagreb








1806.

osnovana židovska općina u Zagrebu (75 osoba).


1809.

prvi rabin Aron Palotta

prva bogomolja u kući Lukačić, Petrinjska ulica


1811.

Utemeljeno groblje pri Sv. Roku.


1833.

bogomolja i rabinov stan, Petrinjska 6 - Amruševa 3


1838.

Zagrebački trgovci traže izgon svih Židova iz Zagreba.


1839.

18. 5. peticija zagrebačke i varaždinske židovske općina u ime ostalih izraelitskih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji upućena Hrvatskom saboru za uređenje građanskog položaja.


1840.

bogomolja u kući Čačković, Gajeva 7


1841.

osnovana škola (Bildungsschule)
rascjep „starovjeraca“ i „novovjeraca“ zbog reforme bogoslužja
ortodoksna bogomolja u Ružičnoj (Kurelčevoj) ulici


1842.

Utemeljeno “Petrovo groblje”, iza crkve sv. Petra u Vlaškoj ulici.


1843.

23. 4. zagrebačka općina u ime svih židovskih općina peticijom poziva Sabor na emancipaciju Židova.


1846.

12. 9. pravorijek Zagrebačke županije u povodu raskola: jedinstvena općina, s pravom ortodoksa na bogomolju i rabina na svoj trošak i sudjelovanje ortodoksa u troškovima jedine općine.

Jacques Epstein utemeljio dobrotvorno društvo Humanitaetsverein


1850.

Oktoriranim ustavom Židovi u Habsburškoj monarhiji izjednačeni s kršćanima.
Prvi Židov, Gjuro Hirschler, biran u gradsko zastupstvo Zagreba.


1853.

Ukinute reforme u bogoslužju; pomirenje.


1855.

30. 10. zaključak o gradnji novog hrama


1857.

u Zagrebačkoj županiji 756 Židova

Kupljeno zemljište u Petrinjskoj 7, otad sjedište općine i bogomolja.


1858.

26. 2. zatvorena ortodoksna bogomolja.


1860.

Carskim patentom od 18. 2. 1860. Židovima u Habsburškoj manorahiji dopušta se posjedovanje nekretnina i zemljišta.


1865.

U zagrebačkoj židovskoj školi hrvatski jezik uveden kao nastavni.


1867.

posvećenje hrama u Ulici Marije Valerije (Praškoj ulici)


1873.

Zakonom od 21. 10. Židovi u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji stječu punu ravnopravnost.


1879.

osnutak ortodoksne židovske općine


1880.

Zagrebačka židovska općina ima 1.285 članova.


1885.

Rabin dr. Hosea Jacobi uveo hrvatski jezik u bogoslužje.


1887.

Osnovano Izraelitsko gospojinsko društvo „Jelena Prister“.

Prvi Židov, dr. Ljudevit Schwarz, izabran u Hrvatski sabor.


1890.

u Zagrebu 2.000 Židova


1898.

Utemeljeno srednjoškolsko društvo Literarni sastanci židovske omladine.

U Palmotićevoj 16 posvećana nova zgrada općine.


1900.

Zagrebačka Židovska općina ima 3.237 članova.

54% zagrebačkih Židova navodi hrvatski kao materinji jezik.


1902.

Zagrebački rabin dr. Gavro Schwarz izdao prvi židovski molitvenik na hrvatskom jeziku.


1904.

U Zagrebu osnovan Klub hrvatskih sveučilišnih građana Židova – Judeja.


1906.

Zakon od 7. 2. o uređenju Izraelitskih bogoštovih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji.
U skladu sa zakonom ukinuta ortodoksna općina (unutar općine osnovano Udruženje starovjeraca).

u Zagrebu počela izlaziti Židovska smotra, prvi židovski list na južnoslavenskom prostoru ( od 1909. do 1911. u Osijeku).

Oporukom Lavoslava Schwarza utemeljena zaklada za osnutak „Doma za stare nemoćnike i bolesnike'“.


1910.

Otvoren Dom „Lavoslav Schwarz“


1913.

U Zagrebu osnovano Židovsko športsko i gombalačko društvo Makabi i Izraelska ferijalna kolonija Tilde Deutsch Maceljske.


1917.

U Zagrebu počeo izlaziti tjednik Židov, najutjecajnije glasilo do 1941.


1919.

Osnovan Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina u Kraljevini SHS.

Osnovan Savez cionista Jugoslavije.


1920.

pobjeda cionističke liste na izborima u zagrebačkoj općini


1921.

U Zagrebu održan Prvi redovni kongres Saveza jevrejskih veroispovednih opština Kraljevine SHS.

Zagrebačka Židovska općina ima 5.970 članova.


1922.

U Zagrebu osnovan Narodni rad, društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj


1923.

Uređen Ferijalni dom ( vila Antonija) u Crikvenici u sklopu Zaklade Tilde Deutsch Maceljske.

U Zagrebu osnovan Savez rabina Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu.


1924.

U Zagrebu osnovano udruženje židovskih izviđača Ahdut hacofim (kasnije Hašomer hacair)


1925.

U Zagrebu osnovan Makabi savez za Jugoslaviju.

U Zagrebu osnovano sefardsko studentsko društvo Esperanza.


1926.

Osnovana autonomna ortodoksna općina u Zagrebu.

1927.

Osnovana autonomna sefardska općina u Zagrebu.

Osnovana loža B’nai B’rit.


1928.

U Zagrebu osnovan Savez cionističkih žena Jugoslavije.


1929.

Zakon o verskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji.


1931.

Završen internacionalni arhitektonski natječaj za projekt Židovska bolnica (225 projekata)


1939.

Posvećena Zimska sinagoga u Amruševoj 8.

U Zagrebu i okolici boravi oko 1000 židovskih izbjeglica iz Austrije i Njemačke, gdje vlada nacionalsocijalizam.


1940.

U zagrebačkih židovskim općinama upisano 9.367 osoba - u aškenaskoj općini 8.712, u sefardskoj 625, ortodoksnoj 130; procjenjuje se da više od 2.000 osoba nije upisano u općine ili živi u mješovitim brakovima.


1941. - 1945.

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske i ustaške vlasti 10. 4. 1941. počinje tragedija Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini.


Od 18. 4 do 5. 6. 1941. doneseni rasni i antižidovski zakoni, na temelju kojih počinju zlostavljanja, pljačke, prijeki sudovi i deportacije Židova isprva u tzv. sabirne i radne logore, poslije logore smrti; u najvećem od njih, Jasenovcu, zasnovanom u kolovozu 1941. g. ubijeno je između 17.000 i 18.000 Židova.


10. 10. 1941. počinje rušenje zagrebačkog hrama.


Tokom 1941. i 1942. većina zagrebačkih Židova, uključujući žene, djecu i starije osobe, deportirana u logore smrti.


Od 3. do 5. 5. 1943. oko 1.500 zagrebačkih Židova, zajedno s rabinom dr. Miroslavom Šalomom Freibergerom i predsjednik dr. Hugom Konom, deportirano u Auschwitz. Poslije toga nema deportacija. U Zagrebu je preživjelo oko 800 osoba, bilo „zaštićenih Židova“, bilo skrivenih, bilo u mješovitim brakovima.


Zagrebačka općina opstaje u NDH u uvjetima najgore represije; 1941. s aškenaskom općinom spajaju se ortodoksna i sefardska općina.



Oko 12.000 Židova, koliko ih je prije Drugog svjetskog rata bilo u Zagrebu, genocid i rat preživjelo je na različite načine oko 3.000 osoba



1945.

Preživjeli članovi, povratnici, dijelom obnovili život zajednice.


U studenom održana prva poslijeratna Konferencija Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.


1948 – 1952.

Gotovo polovica članova općine optirala za Izrael; članstvo otad broji između 1.200 i 1.500 osoba.


1954.

Počela izgradnja nove kuće Doma Lavoslav Švarc (otvorena 1957.)


1960.

Sređeni fondovi Biblioteke „Dr. Lavoslav Šik’“.


1986.

Židovska općina Zagreb postavlja spomen-ploču u znak sjećanja na srušenu sinagogu na zid kuće uz prazno zemljište u Praškoj ulici 7.


1988

Izložba ‚Židovi na tlu Jugoslavije’ u Muzejskom prostoru u Zagrebu, realizirana na poticaj i uz suradnju Židovske općine Zagreba: prva prezentacija kulture i umjetnosti Židova (poslije u Sarajevu, Beogradu, Novom Sadu, New Yorku...)


1991.

Židovska općina Zagreb prestaje biti članicom Saveza jevrejskih opština Jugoslavije i otad djeluje kao središte židovske zajednice u Republici Hrvatskoj.


1995.

Utemeljena Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj (Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Virovitica, Zagreb; od 1999. Koprivnica; oko 2.000 pripadnika)
 
Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.