O nama
200 godina
Ustanove i institucije
Virtualna šetnja
Baština
Povijest
Povijesni podaci židovske zajednice u Hrvatskoj
Povijesni podaci židovske općine Zagreb
Kalendar
Tiskovine
Ostalo
Arhiva
Korisni linkovi
Zanimljivosti iz Izraela
DV Mirjam Weiller
Iz naše kuhinje
Socijalna skrb
Makabi Zagreb
Šoa Akademija
Galerija
 
home > Povijest

Povijesni podaci židovske općine Zagreb

Kronologija Židovske općine Zagreb








1806.

osnovana židovska općina u Zagrebu (75 osoba).


1809.

prvi rabin Aron Palotta

prva bogomolja u kući Lukačić, Petrinjska ulica


1811.

Utemeljeno groblje pri Sv. Roku.


1833.

bogomolja i rabinov stan, Petrinjska 6 - Amruševa 3


1838.

Zagrebački trgovci traže izgon svih Židova iz Zagreba.


1839.

18. 5. peticija zagrebačke i varaždinske židovske općina u ime ostalih izraelitskih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji upućena Hrvatskom saboru za uređenje građanskog položaja.


1840.

bogomolja u kući Čačković, Gajeva 7


1841.

osnovana škola (Bildungsschule)
rascjep „starovjeraca“ i „novovjeraca“ zbog reforme bogoslužja
ortodoksna bogomolja u Ružičnoj (Kurelčevoj) ulici


1842.

Utemeljeno “Petrovo groblje”, iza crkve sv. Petra u Vlaškoj ulici.


1843.

23. 4. zagrebačka općina u ime svih židovskih općina peticijom poziva Sabor na emancipaciju Židova.


1846.

12. 9. pravorijek Zagrebačke županije u povodu raskola: jedinstvena općina, s pravom ortodoksa na bogomolju i rabina na svoj trošak i sudjelovanje ortodoksa u troškovima jedine općine.

Jacques Epstein utemeljio dobrotvorno društvo Humanitaetsverein


1850.

Oktoriranim ustavom Židovi u Habsburškoj monarhiji izjednačeni s kršćanima.
Prvi Židov, Gjuro Hirschler, biran u gradsko zastupstvo Zagreba.


1853.

Ukinute reforme u bogoslužju; pomirenje.


1855.

30. 10. zaključak o gradnji novog hrama


1857.

u Zagrebačkoj županiji 756 Židova

Kupljeno zemljište u Petrinjskoj 7, otad sjedište općine i bogomolja.


1858.

26. 2. zatvorena ortodoksna bogomolja.


1860.

Carskim patentom od 18. 2. 1860. Židovima u Habsburškoj manorahiji dopušta se posjedovanje nekretnina i zemljišta.


1865.

U zagrebačkoj židovskoj školi hrvatski jezik uveden kao nastavni.


1867.

posvećenje hrama u Ulici Marije Valerije (Praškoj ulici)


1873.

Zakonom od 21. 10. Židovi u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji stječu punu ravnopravnost.


1879.

osnutak ortodoksne židovske općine


1880.

Zagrebačka židovska općina ima 1.285 članova.


1885.

Rabin dr. Hosea Jacobi uveo hrvatski jezik u bogoslužje.


1887.

Osnovano Izraelitsko gospojinsko društvo „Jelena Prister“.

Prvi Židov, dr. Ljudevit Schwarz, izabran u Hrvatski sabor.


1890.

u Zagrebu 2.000 Židova


1898.

Utemeljeno srednjoškolsko društvo Literarni sastanci židovske omladine.

U Palmotićevoj 16 posvećana nova zgrada općine.


1900.

Zagrebačka Židovska općina ima 3.237 članova.

54% zagrebačkih Židova navodi hrvatski kao materinji jezik.


1902.

Zagrebački rabin dr. Gavro Schwarz izdao prvi židovski molitvenik na hrvatskom jeziku.


1904.

U Zagrebu osnovan Klub hrvatskih sveučilišnih građana Židova – Judeja.


1906.

Zakon od 7. 2. o uređenju Izraelitskih bogoštovih općina u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji.
U skladu sa zakonom ukinuta ortodoksna općina (unutar općine osnovano Udruženje starovjeraca).

u Zagrebu počela izlaziti Židovska smotra, prvi židovski list na južnoslavenskom prostoru ( od 1909. do 1911. u Osijeku).

Oporukom Lavoslava Schwarza utemeljena zaklada za osnutak „Doma za stare nemoćnike i bolesnike'“.


1910.

Otvoren Dom „Lavoslav Schwarz“


1913.

U Zagrebu osnovano Židovsko športsko i gombalačko društvo Makabi i Izraelska ferijalna kolonija Tilde Deutsch Maceljske.


1917.

U Zagrebu počeo izlaziti tjednik Židov, najutjecajnije glasilo do 1941.


1919.

Osnovan Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina u Kraljevini SHS.

Osnovan Savez cionista Jugoslavije.


1920.

pobjeda cionističke liste na izborima u zagrebačkoj općini


1921.

U Zagrebu održan Prvi redovni kongres Saveza jevrejskih veroispovednih opština Kraljevine SHS.

Zagrebačka Židovska općina ima 5.970 članova.


1922.

U Zagrebu osnovan Narodni rad, društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj


1923.

Uređen Ferijalni dom ( vila Antonija) u Crikvenici u sklopu Zaklade Tilde Deutsch Maceljske.

U Zagrebu osnovan Savez rabina Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu.


1924.

U Zagrebu osnovano udruženje židovskih izviđača Ahdut hacofim (kasnije Hašomer hacair)


1925.

U Zagrebu osnovan Makabi savez za Jugoslaviju.

U Zagrebu osnovano sefardsko studentsko društvo Esperanza.


1926.

Osnovana autonomna ortodoksna općina u Zagrebu.

1927.

Osnovana autonomna sefardska općina u Zagrebu.

Osnovana loža B’nai B’rit.


1928.

U Zagrebu osnovan Savez cionističkih žena Jugoslavije.


1929.

Zakon o verskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji.


1931.

Završen internacionalni arhitektonski natječaj za projekt Židovska bolnica (225 projekata)


1939.

Posvećena Zimska sinagoga u Amruševoj 8.

U Zagrebu i okolici boravi oko 1000 židovskih izbjeglica iz Austrije i Njemačke, gdje vlada nacionalsocijalizam.


1940.

U zagrebačkih židovskim općinama upisano 9.367 osoba - u aškenaskoj općini 8.712, u sefardskoj 625, ortodoksnoj 130; procjenjuje se da više od 2.000 osoba nije upisano u općine ili živi u mješovitim brakovima.


1941. - 1945.

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske i ustaške vlasti 10. 4. 1941. počinje tragedija Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini.


Od 18. 4 do 5. 6. 1941. doneseni rasni i antižidovski zakoni, na temelju kojih počinju zlostavljanja, pljačke, prijeki sudovi i deportacije Židova isprva u tzv. sabirne i radne logore, poslije logore smrti; u najvećem od njih, Jasenovcu, zasnovanom u kolovozu 1941. g. ubijeno je između 17.000 i 18.000 Židova.


10. 10. 1941. počinje rušenje zagrebačkog hrama.


Tokom 1941. i 1942. većina zagrebačkih Židova, uključujući žene, djecu i starije osobe, deportirana u logore smrti.


Od 3. do 5. 5. 1943. oko 1.500 zagrebačkih Židova, zajedno s rabinom dr. Miroslavom Šalomom Freibergerom i predsjednik dr. Hugom Konom, deportirano u Auschwitz. Poslije toga nema deportacija. U Zagrebu je preživjelo oko 800 osoba, bilo „zaštićenih Židova“, bilo skrivenih, bilo u mješovitim brakovima.


Zagrebačka općina opstaje u NDH u uvjetima najgore represije; 1941. s aškenaskom općinom spajaju se ortodoksna i sefardska općina.



Oko 12.000 Židova, koliko ih je prije Drugog svjetskog rata bilo u Zagrebu, genocid i rat preživjelo je na različite načine oko 3.000 osoba



1945.

Preživjeli članovi, povratnici, dijelom obnovili život zajednice.


U studenom održana prva poslijeratna Konferencija Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.


1948 – 1952.

Gotovo polovica članova općine optirala za Izrael; članstvo otad broji između 1.200 i 1.500 osoba.


1954.

Počela izgradnja nove kuće Doma Lavoslav Švarc (otvorena 1957.)


1960.

Sređeni fondovi Biblioteke „Dr. Lavoslav Šik’“.


1986.

Židovska općina Zagreb postavlja spomen-ploču u znak sjećanja na srušenu sinagogu na zid kuće uz prazno zemljište u Praškoj ulici 7.


1988

Izložba ‚Židovi na tlu Jugoslavije’ u Muzejskom prostoru u Zagrebu, realizirana na poticaj i uz suradnju Židovske općine Zagreba: prva prezentacija kulture i umjetnosti Židova (poslije u Sarajevu, Beogradu, Novom Sadu, New Yorku...)


1991.

Židovska općina Zagreb prestaje biti članicom Saveza jevrejskih opština Jugoslavije i otad djeluje kao središte židovske zajednice u Republici Hrvatskoj.


1995.

Utemeljena Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj (Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Virovitica, Zagreb; od 1999. Koprivnica; oko 2.000 pripadnika)
 
Copyright © 2004 Židovska općina Zagreb Sva prava pridržana.